Umjesto da "blejite" na Fejsbuku mogli biste da uradite nešto mnogo isplatljivije ⋆ BALKAN PLUS

Neko je jednom pitao milijardera Vorena Bafeta koja je tajna njegovog uspjeha. Jedan od najbogatijih ljudi svijeta pokazao je na svoju policu sa knjigama i rekao: “Ja pročitam 500 strana svakog dana. To je način na koji funkcioniše znanje. Ono se gradi… To svako od vas može da radi, ali garantujem da vas neće mnogo to uraditi”.

– U decembru 2014. našao sam posao iz snova. Nekim danima bih, ipak, sjedio tu i pitao se: ‘Bože, šta ako ovo budem radio i za 40 godina? Ne želim ovako da umrem’. Nešto nije bilo u redu. Slijedio sam recept – dobre ocjene, vođstvo, preporuke, koledž, posao iz snova. Bio sam pobjednik. Završio sam trku. Bio sam u zemlji snova, ali nešto nije bilo u redu – piše novinar “Kvarca” Čarls Ču.

U januaru 2015. naišao je na Bafetov citat. Odlučio je da čita i da ne stane, dok ne dobije odgovor na to “nešto” što ga je tištilo.

– Nisam uspio da čitam 500 strana dnevno, ali u posljednje dvije godine pročitao sam 400 knjiga, od korice do korice. Ta odluka je bila jedna od najvažnijih u životu. Knjige su mi dale hrabrost da putujem. Dale su mi ubjeđenje da dam otkaz. Dale su mi heroje i uzore i smisao tamo gdje ga nisam imao. Volio bih da vam kažem da je čitanje 200 knjiga godišnje nešto nevjerovatno. Međutim, nije, to može svako – piše Ču.

Evo njegovog recepta:

1. Nemojte odustati prije nego što počnete

Kada običnom čovjeku kažete da mora da pročita 500 strana dnevno, on kaže: “Nema šanse.” Onda će isti čovjek smisliti bezbroj razloga za to, a da ne promisli dublje o toj ideji. “Zauzet sam”, “knjige nisu za mene”, “nisam dovoljno pametan”…

– Ali to uopšte nije teško! Samo mnogi to ne žele – tvrdi ovaj novinar.

2. Napravite jednostavnu računicu

Tipičan čitalac pročita 200-400 riječi u minutu. Tipična knjiga ima oko 50.000 riječi. Kalkulacija:

200 knjiga x 50.000 riječi po knjizi = 10 miliona riječi

10 miliona reči/400 riječi u minutu =25.000 minuta

25.000 minuta/60=417 sati

To je to. da biste pročitali 200 knjiga, treba da godišnje provedete 417 sati čitajući.

3. Kako da pronađete vreme

Prosječan konzument interneta u SAD provede 608 sati godišnje na društvenim mrežama, i 1.642 sata gledajući TV. Dakle, 2.250 izgubljenih sati, tokom kojih bi po istoj računici mogli da pročitamo 1.000 knjiga godišnje.

Sve ovo do sada je bilo lako. Potrebno je izvršiti zadatak

4. Izvršenje

– Trudite se da uklonite iz okoline sve što bi vam smetalo, prvenstveno mobilne uređaje, laptop…. Isključite TV.

– Neka vam knjige budu lako dostupne. Držite ih svuda oko sebe kako biste lako mogli da posegnete za nekom od njih.

– Snaga volje nije dobra osobina ako želite da napravite promjenu u životu. Uvek vas izneveri kada vam najviše treba. Umjesto snage volje, gradite “tvrđavu navika” – koje će vas činiti otpornim u teškim vremenima. Čitajte Tinanovu “Superčovek po navici”.

– Budite multimedijalni. Kada je riječ o čitanju, budite džoker, ne specijalista. Nemojte da budete probirljivi kada je riječ o medijumima za čitanje. Čitajte “papirnate” knjige. Čitajte na telefonu. Slušajte audioknjige. I činite to svuda – na klupi, u autobusima.

Kako mi se to isplati?

Zašto bih čitao knjige? To se isplatilo Vorenu Bafetu, a zašto bi i meni? – pitate se.

Odgovor na to pitanje daje drugi “Kvarcov” autor, Šejn Pariš – on na samo jednu narudžbu (61 knjiga) potrošli 1.200 dolara. Ima i “anti-biblioteku” – biblioteku svih knjiga koje još nije pročitao.

– Knjige poseduju ogromnu količinu znanja, a znati ono što drugi ne znaju je način na koji zarađujem za život. Knjige su skupe, ali neznanje je skuplje – kaže on.

Ako vas još nije ubjedio, možda poznati pisac Haruki Murakami hoće.

– Ako čitate ono što svi drugi čitaju, onda ćete misliti ono što svi drugi misle – citat je čuvanog autora.

U knjizi “S prosekom je gotovo” ekonomista Tajler Koven piše o tome šta je retko, a šta ne, u globalnoj ekonomiji.

– Intelektualna svojina i dobre ideje o tome šta treba proizvoditi su rijetke i vrijedne – zaključuje on.

Ukoliko želite da napredujete u životu, preskočite bestselere i idite do posljednje police u knjižari. Najprodavanije knjige vam neće dati prednost jer njih svi čitaju. Jedan od načina je, savjetuje Pariš, da nabavljate knjige koje se više ne štampaju. Jeftinije su (mada su neke i nevjerovatno skupe), malo ljudi može da dođe do njih, a nekada će vam se nevjerovatno isplatiti. Obojici autora iz ovog teksta jeste. Da ne govorimo o milijarderu s početka.