Izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo Ulrike Lunaček istakla je u Beču da kosovska strana treba da primjeni dogovor o Zajednici srpskih opština.
Ona je istakla i da to tijelo ne može imati izvršna ovlašćenja.
“ZSO je tijelo lokalne zajednice i treba da se bavi lokalnim temama, a ne može da ima državne nadležnosti. To stoji i u dogovoru. U Srbiji postoje težnje da ZSO ima izvršni mandat, što je nemoguće”, poručila je ona na diskusiji “Prijatelja Kosova”.
U dijalogu Beograda i Prištine napravljen je napredak, ali je on i dalje suviše mali i mora biti brži, rekla je Lunačekova.
Potpredsjednica Evropskog parlamenta naglasila je da je dobro što je dijalog Beograda i Prištine uspostavljen, jer je jedan od osnovnih principa procesa širenja, kao i EU dobrosusjedski odnosi.
Dobrosusjedske odnose treba da imaju i države zapadnog Balkana, konstatovala je ona dodajući da je bitno da se nastavi dijalog, koji šefica evropske diplomatije Federika Mogerini shvata veoma ozbiljno.
Lunačekova je rekla da ima utisak da Srpska lista, koja je sada dio kosovske vlade, neguje tešnje veze sa Beogradom nego što su raniji srpski članovi prištinske vlade imali. To, prema njenim riječima, pravi problem.
Kao primjer je navela da je nedavno jedan član kosovske skupštine preko Beograda, umjesto preko Ambasade Kosova u Briselu, pokušao da uspostavi kontakt s njom, što se mora promjeniti.
U novoj kosovskoj vladi, kako konstatuje, postoji veća spremnost prilaženja Srbima, što je veoma bitno.
Ona se osvrnula i na problem zemalja članice EU koje nisu priznale nezavisnost Kosova, dodajući da je najtvrđa u tome Španija.
“Činjenica da još pet zemalja nije priznalo Kosovo jeste nešto što me nervira i što je apsurdno. Kada sa Špancima razgovaram, oni meni kažu da su zabrinuti da bi način na koji se Kosovo otcijepilo od Srbije mogao da se odrazi i na Kataloniju. Međutim, nijedna demokratska vlada od Franka u Španiji nije radila Kataloncima ono što je Slobodan Milošević radio Albancima na Kosovu”, naglasila je Lunačekova.
Španci su, prema njenim riječima, bili ti koji su se mjesecima bavili svakim detaljem teksta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, iako u EU postoji više problema nego što je spor oko toga da li u tekstu stoji država ili nacija, i slično.
Kada je riječ o ostale četiri zemlje, posebno o Slovačkoj i Grčkoj, Lunačekova je rekla da one imaju “interesantan stav”, jer imaju ambasade u Prištini, izdaju šengenske vize u kosovske pasoše, a ujedno postoji i razmjena poslanika i ministara.
Ona je ukazala da je 111 zemalja članica UN priznalo Kosovo, a da je za članstvo potrebna preporuka Savijeta bezbjednosti, što je teško zbog Kine i Rusije.
“Bilo pokušaja preko Uneska da se uđe. Mislim da su Kosovari previše vjerovali da će oni koji su priznali nezavisnost glasati za prijem, a da neće popustiti diplomatskim pritiscima. Međutim Srbija ima veoma snažnu diplomatsku službu. Ukoliko se bude preduzeo novi pokušaj, na primjer za članstvo u Savijet Evrope, on treba da bude dobro isplaniran”, kaže Lunačekova.
Kada je riječ o viznoj liberalizaciji, ona je podsjetila da je Kosovo ispunilo 95 od 97 uslova, među kojima je zahtjev za više presuda za korupciju i organizovani kriminal, kao i sporazum o demarkaciji sa Kosovom.
“Sporazum o demarkaciji je unijet kao uslov od 2011. nakon spora Hrvatske i Slovenije, što nije rješeno ni do danas. Tada su u Evropskoj komisiji rekli da se granični sporovi moraju rješiti ranije”, objasnila je Lunačekova.
Mislilo se, kako je dodala, da će demarkacija sa Crnom Gorom bili laka zato što je Podgorica priznala nezavisnost, ali je od toga nastao unutrašnjepolitički problem na Kosovu.
S tim u vezi je Lunačekova apelovala na kosovske političare da ratifikuju sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom, jer ako to ne učine, biće nemoguće dobiti viznu liberalizaciju, posebno imajući u vidu situaciju s izbjeglicama i Bregzitom sa kojom je suočena Unija.
Takođe je kazala, odgovarajući na pitanje prisutnih da li međunarodna zajednica može izvršiti pritisak na srpske i kosovske vlasti, da međunarodni uticaj treba smanjiti kako bi vlasti preuzele odgovornost i kako bi se izbjeglo da se odgovornost prebaci na druge.
Ambasador Kosova u Austriji Sami Ukeli podvukao je da je Kosovo mlada država, kojoj je potrebno više pomoći nego bilo kojoj drugog zemlji regiona, te da je situacija postala komplikovanija poslije izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD.
Poslanik Narodne partije Austrije (OVP) u Skupštini pokrajine Donja Austrija i predsjednik Austrijsko-kosovskog društva Lukas Mandl, na kraju, istakao je da bi trebalo osigurati da Srbija u EU može ući tek po priznavanju nezavisnosti Kosova.
