Beogradski Blic je o tome razgovarao s četiri svjetska stručnjaka koji su izrazili zabrinutost zbog sve većih tenzija i nedostatka političke volje za rješavanjem problema.
I dok se slažu da ideja o razmjeni teritorija ili podjeli više nije aktualna te da treba nastaviti s traženjem drugih rešenja, smatraju da Srbija neće ući u Europsku uniju ako ne postigne dogovor i rješenje problema s Kosovom.
Kada bi se mogao postići pravno obvezujući sporazum između Srbije i Kosova nitko ne želi predviđati, nisu baš optimistični.
Zabrinutiji zbog Kosova nego prije
James Ker-Lindsay, gostujući profesor na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti, rekao je da je sada zabrinutiji zbog Kosova nego što je bio ranije jer ono postaje “ozbiljan problem za mir i stabilnost na zapadnom Balkanu”.
Prema Ker-Lindsayju, razlog povećavanja tenzija između Beograda i Prištine ne krije se samo u uvođenju taksi, već i u “liberalizaciji viznog režima”. S obzirom da su uskoro izbori za Europski parlament te da treba formirati novu komisiju, pažnja Europske unije bit će usmjerena na neka druga pitanja i teško je predvidjeti kako će se tijekom ove godine stvari odvijati.
“Polazeći od onoga što vidimo javno, nisam optimist po pitanju velikog napretka. Međutim, pitam se događa li se možda nešto više iza scene. Kako se pokazalo na sporazumu između Grčke i Makedonije, može doći do iznenađujućih pomaka s pravim političkim vodstvom. Nevolja je u tome što nisam siguran bi li bilo koji postignuti sporazum dobio šire odobravanje, posebno na Kosovu”, rekao je Ker-Lindsay.
Ne treba isključiti opciju razgraničenja
Iako shvaća zabrinutost mnogih zbog regionalnih posljedica mogućeg razgraničenja, smatra da treba pričekati i ne zatvarati tu opciju. No, upozorava da bi dogovor trebao biti širi od pukog teritorijalnog rješenja, što znači i spremnost na kompromise obje strane.
“Status vjerskih objekata na Kosovu morat će se u potpunosti definirati. Također, prava onih Srba i Albanaca koji ostaju na Kosovu i u Srbiji morat će biti u potpunosti zaštićena. Također, bit će važno uvesti korake koji će otvoriti put prema značajnim pozitivnim odnosima između Srbije i Kosova.
Općenito rečeno, mislim da je za regionalnu stabilnost bolje da se postigne sporazum koji rješava pitanje Kosova jednom zauvijek i što je prije moguće, nego nastaviti s trenutnom situacijom, koja postaje sve neodrživija i stvara tenzije”, tvrdi Ker-Lindsay te nadodaje da će Srbija morati ubrzati proces ako želi pristupiti Europskoj uniji do 2025. godine.
Srbija će morati priznati Kosovo
Vjeruje da problem Kosova neće utjecati na proces otvaranja novih poglavlja, no to će pitanje postati sve važnije što se više bude bližio kraj pregovora.
“Iako će se proces pristupanja Uniji nastaviti bez rješenja, prilično je sigurno da se Srbija neće moći pridružiti EU ako ne bude konačnog sporazuma između Beograda i Prištine.
U realnosti, mislim da to znači da će Srbija morati priznati Kosovo. Iako priznanje nije formalni zahtjev Europske unije i budući da pet članica još uvijek ne priznaju Kosovo, odluke o pristupanju ovise i o svakoj pojedinačnoj državi članici EU”, rekao je Ker-Lindsay.
Treba li problem riješiti odmah ili kasnije?
S obzirom da smatra da će Njemačka blokirati članstvo u EU sve dok Beograd ne prizna Kosovo, ostale članice tražiti da se “ne uvoze teoritorijalni sporovi”, a mnoge i da se situacija potpuno riješi, Ker-Lindsay postavlja pitanje je li to bolje napraviti odmah ili kasnije.
“Prije godinu dana rekao bih – kasnije. Međutim, nedavna događanja ukazuju na to da status quo više nije održiv. Problem je u tome što je teško vidjeti kako se može postići pomak u trenutnim okolnostima, tako da će 2019. sasvim sigurno biti izazovna godina”, zaključuje Ker-Lindsay.
Kosovo je nestrpljivije nego Srbija
Danijel Server, profesor u Washingtonu misli da rješenje pitanja Kosova i Srbije ovisi o političkoj volji obje strane koja ovisi o njihovim predsjednicima. Hoće li odlučiti riješiti to pitanje tijekom ove godine teško mu je reći.
Severu se čini da je Kosovo nestrpljivije od Srbije i nada se da će se to promijeniti “jer postaje očigledno da je rano rješenje daleko bolje nego čekanje na samo pristupanje EU, kada će sve poluge biti uz one koji su priznali Kosovo”.
Njemu se čini da ideja razgraničenja više nije aktualna, što misli da je dobro jer misli da teritorijalna razmjena nije dobra ideja.
Sever smatra da Srbija neće moći završiti pristupanje Europskoj uniji bez “rješenja kosovskog pitanja, izgradnje nezavisnijeg sudstva i omogućavanja slobodnih medija.”
Vodstva Kosova i Srbije sposobna samo za provokacije
Politički i kulturalni sociolog, Eric Gordy, profesor iz Londona, rekao je da budućnost europskih integracija ovisi o postizanju sveobuhvatnog sporazuma.
“Međutim, šanse za to i nisu baš velike. Ni Srbija ni Kosovo nisu pokazale puno kapaciteta za postizanje sporazuma i nisu pokazali kapacitet za provođenje postignutih sporazuma. To su države čija su vodstva izgleda sposobna samo za eskaliranje i prepuštanje provokacijama”.
Gordy tvrdi da inicijativa razmjene teritorija neće ništa napraviti budući da je suprotna javnim mnijenjima obje države. Također tvrdi da ulazak Srbije u Europsku uniju ovisi o rješavanju bilateralnih sporova, kao i o ispunjavanju standarda u pogledu vladavine prava, neovisnosti sudstva, slobode medija i usklađivanja vanjske politike.
Smatra da je napredak bio veoma slab na svim tim poljima, pa ne vidi razlog za optimizam.
Ne vjeruje mogućnost sporazuma u 2019.
Bodo Weber, suradnik Savjeta za demokratizaciju iz Berlina, priznao je da bi se iznenadio da u 2019. godini dođe do konačnog i pravnog obvezujućeg sporazuma.
Kao razlog za to, naveo je potrošenih godinu i pol dana na rasprave obje strane, ali posebno Srbije, o ideji razgraničenja, razmjeni teritorija ili podjeli Kosova.
“To je počelo kao inicijalni politički spin iz Beograda, a čini mi se, eskaliralo u pokušaj eksploatiranja određene krize i političke slabosti Zapada, ohrabren od dijela aktera iz EU i SAD. No, pokazalo se da Zapad, prije svega EU, ipak nije toliko oslabljen kao što su se neki nadali”, rekao je Weber.
Ideja o razmjeni teritorija neće proći
On smatra da ideja o podjeli i razmjeni teritorija neće proći, iako je svi nisu napustili.
“Uz to, ako bi prošla, ne bi donijela stabilnosti i bila bi kobna za život kosovskih Srba i južno, ali i sjeverno od Ibra. Put do konačnog sporazuma vodi preko jednog potpunog vraćanja na početak pregovora, vraćanja u prvobitni okvir dijaloga, vraćanja političkoj realnosti, a ne preko kampanje sveobuhvatnog podržavanja kosovske države od vlasti u Beogradu”, smatra Weber te nadodaje da sporazum mora biti takav da na sveobuhvatni način normalizira odnose između Srbije i Kosova.
Weber je mišljenja vraćanje na početno stanje neće biti moguće dok se ne formira nova Europska komisija poslije europskih izbora. Pritom kaže da bi bilo korisno za obje strane smirivanje tenzija koje su počele u jesen 2017. godine “političkim spinom Beograda”.
