U javnosti su se u razvile polemike. Po nekima, točenje alkohola dokaz je viševjekovne multietničnosti i tolerancije po kojoj je Sarajevo poznato.
Vlasnici ugostiteljskih objekata koji se nalaze na teritoriji sarajevske općine Stari Grad primili su dopis kojim ih iz općine obavještavaju kako im je tijekom mjeseca ramazana zabranjeno točenje alkoholnih pića u neposrednoj blizini obrazovnih i vjerskih i sakralnih objekata i njihovih dvorišta. Istovremeno je preporučeno da se i u ostalim ugostiteljskim objektima u skladu sa “tradicijom Bošnjaka u mjesecu ramazana” ako je moguće, izbjegne alkohol u potpunosti.
U javnosti su se u razvile polemike o spornim odlukama i preporukama. Po nekima, točenje alkohola dokaz je viševjekovne multietničnosti i tolerancije po kojoj je Sarajevo poznato, odnosno da su navedeni dopisi udar na sekularnost države. Po drugima, upravo je poštivanje ramazana zabranom točenja alkohola – dokaz te iste tolerancije.
Odluka o zabrani točenja alkohola u neposrednoj blizni vjerskih objekata donesena je još 2007. godine od strane Vlade Kantona Sarajevo, no u praksi se nije primjenjivala. Nakon što je njenu provedbu nedavno zatražio vijećnik Stranke za BiH Gradimir Gojer, odluka je osvježena preporukom i ostalim ugostiteljim objektima da se točenje i prodaja alkohola u mjesecu ramazana, u skladu s tradicijom Bošnjaka, ako je moguće, izbjegne u potpunosti. Pojašnjavajući svoj zahtjev, Gojer za RSE kaže:
“Ja vam živim u Starom Gradu na broju Ferhadija 24. Devedest odsto noći i prije ramazana i u ramazanu ne mogu da zaspim zato što do pet ujutro slušam urlike. To nije pijanstvo, to su urlici mladih ljudi koji mrtvi padaju pored Begove džamije od pića. Ja sam zato pokrenuo tu inicijativu.”
I ranije je bilo pokušaja zabrane točenja alkohola ali nisu dobile potrebnu većinu na sjednicama Općinskog vijeća. S obzirom kako odluke o tomu nikada nisu usvojene, Općina je na mala vrata, putem dopisa Odjela za privredu, pokušala zabraniti točenje alkohola u najužoj jezgri Baščaršije i Starog Grada.
Od dopisa se vrlo brzo distanciralo nekoliko vijećnika Naše stranke, koji su podsjetili na štetnost preporuka.
“Podsjećamo upravo zato što se zbog ovakvog načina postupanja stiče utisak da Opština Stari Grad provodi šerijatske zakone – i mi ne želimo da imamo tu vrstu negativnog publiciteta”, kazao je Esad Pobrić, vijećnik Naše stranke.
I načelnik opštine Ibrahim Hadžibajrić preporuku općinske službe nazvao je ishitrenom, no također je i dodao:
“Vi morate da shvatite da se u određenoj mjeri struktura stanovništva promijenila. O ovim stvarima nekada, prije rata, diskutovati bilo bi sasvim iluzorno jer se znalo veoma dobro kako se ljudi trebaju ponašati.”
Udar na sekularnost ili tolerancija
Bez obzira ko stoji iza pomenute obavijesti, u Općini nismo dobili obrazloženje zbog čega radno vrijeme ugostiteljskih objekta nije skraćeno, ili zbog čega eventulano narušavanje javnog reda i mira ne sankcioniraju za to nadležni organi, što bi svakako utjecalo na nedolično ponašanje pojedinaca. Nije odgovoreno ni da li je moralno ispravno da se primjerice na Baščaršiji uz pravoslavnu crkvu, nalaze razne kladionice i moteli koji najnormalnije toče alkohol i da se to njima ne osporava.
Dževad Hodžić, profesor na Fakuletu islamskih nauka, naglašava:
“Naravno, što se tiče vjernika, njih u njihovom postu, u njihovoj postačkoj ravnoteži, miru ne može ništa od toga poremetiti. Ova preporuka naprosto je usmjerena prema vlasnicima ugostiteljskih objekata.”
Iako je posljednjih dana teško dobiti izjavu od vlasnika ugostiteljskih objekata u Starom Gradu, veliki broj ih je u jeku turističke sezone ipak odlučila ne prodavati alkohol. Građani s druge strane imaju svoje mišljenje.
Na sve navedeno analitičar Enver Kazaz kaže – nije prvi, vjerovatno ni posljednji put da se udara na sekularnost javnog prostora u Sarajevu.
“Nemojmo biti licemjerni. Ne zaboravimo da je Sarajevski filmski festival pomjerao se zbog ramazana na incijativu bišeg reisa Cerića. Religija je važan dio identiteta svih bh. etnija, ali religija nema prava da bude ideologijom i nema prava da postane svakodnevnom normom pravog, političkog ili ma kojeg drugog sistema”, smatra Kazaz.
Novinar i publicista Ahmed Burić zaključuje:
“Mi živimo, čini mi se, po nekim zakonima koji su sekularni, mi se stalno volimo busati u prsa koliko je to tako. Osobni je izbor svakog vlasnika ugostiteljskog objekta hoće li prodavati alkohol ili neće, i to u skladu sa zakonima. S druge strane imate i to da te stranke koje podnose takve incijative nisu učinile ništa da taj narod ne pije, nego su ga gurnule u depresiju, nezaposlenost, pa se sada pokušavaju vaditi tim nekakvim ćudorednim dokumentima. Problem Sarajeva nije problem toga hoće li se alkohol točiti u kafanama za ramazan ili ne. Osnovni problem Sarajeva je što su njegove ulice nesigurne. Ostalo je sve nekakvo pravljenje Potemkinovih sela, nekakav pokušaj uvođenja polušerijata na mala vrata.”
