Učestali incidenti u srpskim sredinama na Kosovu rezultat su prekida dijaloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, odnosno najava o ulasku u konačnu fazu ovog procesa koji podrazumijeva i određeni kompromis, kažu albanski i kosovski stručnjaci. A mediji imaju, dodaju oni, posebnu odgovornost u načinu izvještavanja o tim događajima.
“Priština buldožerima ugrožava Visoke Dečane”, “Kamenovanje srpskih kuća”, “Nasilje na Kosovu ne prestaje”, “Užas na Kosovu – Albanci napali srpsku decu”… neki su naslovi srpskih medija posljednjih dana nakon niza incidenata koji su se desili u srpskim sredinama na Kosovu.
Policija Kosova ih ne karakteriše kao etnički motivisane i svako krivično djelo je krivično djelo bez obzira ko ga učini.
U ponedjeljak je Policija ipak ocjenila da je bezbjednosna situacija u zemlji mirna i stabilna, “uz povremene incidente različitih priroda”, dodajući da su relevantne institucije učinile sve kako oni ne bi uticali na opštu bezbjednost.
“Osnovno pravo svakog građanina jeste da živi i djeluje slobodno, bez straha, bez obzira na starosnu dob, pol, vjersku ili etničku pripadnost…”, navodi se u saopštenju proslijeđenom medijima.
Kosovski analitičar i stručnjak za medije Imer Mushkolaj smatra da srpski mediji pretjeruju kada izvještavaju o incidentima na Kosovu.
“Ako se desi neki incident, onda je to incident prije svega, a ne etnički ili politički motivisan. Treba da se vodi više računa kako se izvještava o ovakvim slučajevima pošto se to odnosi onda na međusobne odnose između zajednica na Kosovu. Dakle, srpski mediji trebaju da budu veoma pažljivi prilikom izvještavanja”, ukazuje Mushkolaj.
Analitičar Mushkolaj dodaje da je ovakav način izvještavanja pod uticajem dijaloga Kosova i Srbije koji bi trebao da se nastavi ovog mjeseca u junu.
S obzirom da se radi o konačnoj vazi, dodaje on, obe strane pokušavaju da dobiju više, odnosno očekuje se neki kompromis, a ovakvi incidenti “idu u korist” tom kompromisu.
“Što je bliže kraj dijaloga, jezik na koji mediji na srpskom izvještavaju postaje oštriji. To je za mene rizično. Ne kažem da ne treba da se ne izvještava ako se nešto desi u srpskim sredinama, ali prije svega to treba da bude na korektan i profesionalan način i da se ne da neka politička ili etnička boja”, ističe Imer Mushkolaj.
“Dvije strane znaju da će kompromisa biti, tako da i Priština i Beograd te Kosovo i Srbija, ali prije svega i mediji na albanskom i srpskom, ipak trebaju da izvještavaju korektno. Mislim da ti incidenti imaju direktan uticaj na kompromis koji će se desiti, da se ljudima nekako ne kaže istina, već kad se kompromis desi, da to ne bude bolno nego što bi moglo da bude da se prethodno nije izvještavalo na ovakav način”, zaključuje Mushkolaj.
‘Policija da odmah rasvjetli slučajeve’
I Dušan Radaković iz Centra za zastupanje demokratske kulture smatra da su “međuetnički incidenti” rezultat prekida dijaloga, odlaska EULEX-a, ali i neefikasnosti Policije Kosova. On navodi da su se međuetnički odnosi na Kosovu u posljednjih mjeseci znatno pogoršali.
“Srpska strana kaže da su to međuetnički incidenti, a albanska strana kaže da to nisu. Naravno da kosovskoj strani ne ide u prilog da kaže da su to međuetnički incidenti… Policija je ta koja bi trebala da rasvjetli odmah te slučajeve. Ako se slučaj odmah rasvjetli, onda nema mjesta za prejudiciranjem da li je međuetnički ili nije”, kaže Radaković.
Dušan Radaković navodi da sa obje strane postoji režimski mediji koji pokušavaju da na određeni način spinuju događaje ali ipak, dodaje, postoje slučajevi u kojima se po slici vidi šta se dešava, kao što je bio slučaj u Dečanima.
Inače, Eparhija raško-prizrenska reagovala je zbog izgradnje puta Dečane – Plav, navodeći da je nadležno kosovsko ministarstvo započelo radove uprkos tome što je, prema kosovskom zakonu o specijalnim zaštićenim zonama, najstrože zabranjena izgradnja tranzitnih puteva kroz zone najvažnijih kulturno-istorijskih spomenika, među kojima je i manastir Visoki Dečani.
Iz kosovskih institucija su rekli da put ne prolazi kroz zaštićenu zonu i da se manastir ne dovodi u opasnost.
