U posljednjih 20 godina nivo mora se godišnje diže u prosjeku za pet milimetara. Za poslednjih par godina topljenje leda na Sjevernom i Južnom polu, sa svim katastrofalnim posljedicama, ubrzano je.
“Kroz istoriju smo vidjeli na koje god mjesto stignu ljudi, oni pokušavaju da eksploatišu prirodu. Nije drugačije ni na Antartiku”, kaže Will McCallum, iz organizacije Greenpeace.
Ali mnogo dugotrajnije posljedice nastaju daleko od još netaknutih glečera Arktika i Antartika. Ekipa danske TV2 televizije posjetila je ove sedmice Grenland. Nedaleko od gradića Ilulisata, na zapadnoj obali ostrva, proces topljenja lednika odvija se najbrže na svijetu.
Leda na Grenlandu je svake godine manje za čak 50 kubnih kilometara. Samo led sa Grenlada diže svake godine nivo mora za jedan milimetar.
Prema podacima NASE od 1880. prosječna temperatura se na Grenlandu podigla za 1,1 stepen celzijusa.
“Ovde gdje stojimo nekada je bio debeo sloj leda. I zemlja ispod je bila zamrznuta. A sada… neverovatno”, kaže rendžer Aaron Petersen.
Peterson je cijeli život proveo na glečerima. On prati promjene iz prve ruke.
“Ne znam koliko dugo će ovaj led izdržati, ako se otopljavanje nastavi. Ne znamo kakva će nam biti budućnost. Možda će jednog trenutka opet biti hladnije”, kaže on.
Čovjek ne može da upravlja prirodom, ali greške koje smo napravili od početka industrijalizacije i korišćenja fosilnih goriva mogu da donesu promjene u kojima će biti ugroženi životi miliona ljudi. Ko će se tada sjećati šta su obećavali političari.
