Državna komisija u Srbiji je prošle sedmice otvorila sef Josipa Broza Tita, koji se nalazio više od trideset godina u Narodnoj banci Srbije. Srbijanski portal Danas.rs je otkrio spisak predmeta među kojima su zlato, dijamanti i devize.
Titova imovina je prije gotovo trideset i jednu godinu po naređenju Predsjedništva SFRJ deponovana u sef Narodne banke, a spisak koji je predočen tadašnjem rukovodstvu zemlje je objavio portal Danas.rs. Međutim, prema odluci Predsjedištva SFRJ postoji mogućnost da je dio Titove imovine pretvoren u zlatnu rezervu SFRJ ili da se čak proda na aukciji. Time je otvorena i vjerovatna mogućnost da tadašnji spisak ne odgovara stanju sefa koje je zatekla Državna komisija Srbije.
U junu 1982. godine svi predmeti su prenijeti u Narodnu banku Jugoslavije gdje su i pohranjeni. Očekivala se ostavinska rasprava u kojoj nasljednici nisu bili jedinstveni, a zahtjevi Titove udovice Jovanke Broz nisu bili realni jer se smatralo da predmeti ne mogu biti njen dio. Riječ je uglavnom o zlatu pronađenom u Titovoj rezidenciji za koje se ne zna odakle potiče i za šta je bilo namijenjeno. Pronađene su i dragocjenosti i odlikovanja iz zaostavštine kraljevske porodice Karađorđević.
Moguće je da je zlato bilo uzeto iz državnih rezervi kako bi bilo na raspolaganju Titu i rukovodstvu zemlje u slučaju agresije i slične situacije.
Titovo ordenje nije pohranjeno u Narodnoj banci Jugoslavije. S obzirom na veliku materijalnu vrijednost, predloženo je da porodica dobije kopije i materijalnu naknadu, a da ordenje ostane u javnom vlasništvu.
Na sjednici Predsjedništva SFRJ 30. marta 1982. godine je generalni sekretar Ivan Dolničar upoznao članove Predsjedništva o pitanjima zaostavštine Tita. Zaključeno je da se zlato deponuje u Trezor Narodne banke zajedno sa imovinom porodice Karađorđević.
Narodnoj banci Jugoslavije je naloženo da ocijeni koji predmeti imaju posebnu umjetničku i historijsku vrijednost zbog prodaje muzejskim institucijama SFRJ. Predsjedništvo je odlučilo da se neki predmeti prodaju na aukciji. Naložili su da se utvrdi koji se predmeti mogu unovčiti na aukciji, a koji se mogu uključiti u zlatne rezerve Narodne banke Jugoslavije. Zbog toga je moguće da je veliki broj Titovih dragocjenosti i imovine porodice Karađorđević nestao, bilo da je prodat ili da je priključen državnim rezervama.
Prema informaciji od 28. juna 1982. godine dostavljenoj Predsjedništvu SFRJ, izvršeni su neki zaključci od 30. marta 1982. godine u vezi sa nekim pitanjima vezanim za utvrđivanje zaostavštine Josipa Broza Tita. Zakljućeno je kako će se postupati sa stvarima koje su se nalazile u Memorijalnom centru Josip Broz Tito.
Narodnoj banci Jugoslavije predato je zlato u polugama i u prahu, u ukupnoj težini od 29.366 kg, zlatnici (veliki i mali), ukupno 2.663 komada, predmeti od zlata, brilijanata i dijamanata, koji su pripadali porodici Karađorđević, ukupno 149 komada, predmeti od zlata i drugih plemenitih metala koji su poslije rata uzeti iz trezora Narodne banke Jugoslavije, zapljenjeni ili nabavljeni iz državnih sredstava, ukupno 251 komad, numizmatički novac veće vrijednosti, ukupno 1.271 komad, odlikovanja koja su pripadala porodici Karađorđević, 13 komada, posuđe od srebra i srebra sa pozlatom, ukupno 18 kompleta, ostali predmeti manje vrijednosti (dugmad za manžetne, kutije za cigarete, medaljoni, privjesci, značke i dr.), ukupno 83 komada, devize u gotovini, 26.219 američkih dolara, 36.000 njemačkih maraka i 2.200 danskih kruna.
Dinarska sredstva u gotovini koja su pripadala Josipu Brozu Titu, a koja su pronađena u Memorijalnom centru (iznos od 2.149.589,80 dinara), stavljena su na štednu knjižicu, tako da zajedno sa sredstvima od autorskih prava i drugih ušteda, koja su se već nalazila na knjižici, iznose ukupno 4.933.715,85 dinara. Devizna sredstva na deviznom računu iznose 5.700,49 njemačkih maraka.
U informaciji je navedeno da su odlikovanja, spomen-plakete, razne diplome, zahvalnice, priznanja i štafetne palice evidentirane, ali da nisu unijete u Narodnu banku Srbije.
