“Ljudima iz BiH, Makedonije, Srbije, Kosova, Albanije i Crne Gore treba da budu date šanse za “legalnu migraciju” i za rad u Njemačkoj”, navode njemački mediji, predstavljajući paket novih zakonskih rješenja u cilju savladavanja izbjegličke krize.
Onaj ko može da dokaže da ima radni ugovor ili ugovor o obrazovanju u skladu sa tarifnim standardima zemlje, sme raditi ili se obrazovati”, predviđa novi zakon koji je, zapravo, trebalo da stupi na snagu 1. novembra.
Organizacije za ljudska prava, opozicioni političari, pravnici i istraživači života migranata oštro su reagovali protiv novih zakonskih rješenja, koja, između ostalog Zemlje sigurnog porijekla.
Paket zakonskih mjera, za koje se kaže da predstavljaju pooštrenje uslova za sticanje azila, predviđa, takođe, prenose danas njemački mediji, intenzivno proterivanje odbijenih azilanata u zemlje svog porijekla, što se, odnosi, prije svega na Balkance koji dolaze iz takozvanih zemalja sigurnog porjekla. To znači da u tim zemljama nema ni političkog progona ni politickcog mučenja, pa samim tim ni uslova za sticanje azila, ali se njihovi zahtjevi mogu pojednačno provjeravati. Srbija se već dugo nalazi na toj listi, kao i BiH i Makedonija, a od skoro su i Kosovo, Albanija i Crna Gora.
Predviđaju brzo deportovanje odbijenih azilanata, bez prethodnog najavljivanja, kako se oni, u međuvremenu, ne bi mogli sakriti od nadležnih organa.
Na drugoj strani bi, međutim, kroz razgradnju birokratskih institucija i prepreka, izgradnja domova za izbjeglica trebalo da bude jednostavnija, kao i efikasnije mjere integracije onih, koji imaju pravo na ostanak u zemlji.
Pomoć za izbjeglice će u 2016. godini biti povećana na šest milijardi eura, a njemačke pokrajine i lokalne zajednice će od savezne države dobiti dodatnih tri milijarde eura, prenose mediji.
Savezna država obećala je pokrajinama i gradnju oko 150.000 smeštajnih mjesta za izbjeglice, umjesto sadašnjih 45.000 koji odgovaraju zimskim standardima, a kada je riječ o prijemnim centrima, tu bi podnosioci zahtjeva za azil smeli da žive do šest, umjesto sadašnja tri mjeseca i da se, onda, što se odnosi, prije svega, na Balkan, direktno vraćaju u zemlje svog porjekla.
Proterivanje odbijenih azilanata se u buduće može odložiti za najviše tri, umjesto dosadašnjih šest mjeseci i onima, koji moraju da napuste zemlju, a nisu to u predviđenom roku učinili, biće ograničena pomoć.
Izbjeglicama u prihvatnim centrima će se, umjesto novca, pružati usluge koliko god je to moguće, a Njemačka će, najavljuje se, otvoriti vrata za integracione kurseve za azilante i one kojima se boravak u zemlji toleriše i, istovremeno, povećati finansijska sredstva za to, prenose danas njemački mediji.
Savezna država predviđa i mogućnost da azilanti dobiju zdravstvenu karticu sa kojom bi mogli da idu direktno ljekaru, a podnosioci zahtjeva za azil, koji imaju medicinsko obrazovanje, mogu dobiti šansu da pomažu u medicinskom zbrinjavanju ljudi u izbjegličkim kampovima.
“Njemačka stoji iza svojiih humanitarnih i evropskih obaveza i očekuje isto od svojih partnera. U to spada i pridržavanje pravila “Dablin III” i solidarnost pri prihvatu izbjegllica. Odluka da se hiljade izbjeglica iz Mađarske prime, treba da ostane izuzetak od pravila. Njemačka teži fer-raspodjeli izbjeglica u Evropskoj uniji…za savladavanje uzroka bježanije biće povećana sredstva za prevenciju i prevazilaženje kriza za 400 miliona eura godišnje…”, prenose njemački mediji danas i navode da oko takozvanih tranzitnih zona nema, međutim, još dogovora.
“Novo pravo na azil stupilo je na snagu danas. Ipak, oko takozvanih tranzitnih zona se, uprkos navodnom dogovoru u principu, o tome i dalje diskutuje. Socijaldemokratska partija odbija (SPD) “masovne zatvore”, piše danas nedeljnik “Cajt”.
Tranzitne zone na granicama za izbjeglice
Sam ministar unutrašnjih poslova Njemačke Tomas de Mezijer je, do duše, bez navođenja detalja, potvrdio da se vladajuća koalicija u principu dogovorila o stvaranju takozvanih tranzitnih zona na njemačkim granicama za izbjeglice, navode mediji.
On je, takođe, rekao da o tome još ne postoji konačni dogovor i da se detalji moraju dogovoriti, ali da među koalicionim partnerima postoji saglasnost o tome da se na granicama mora omogućiti brzi postupak za tražioce azila.
“To je jedan veliki korak”, rekao je de Mezijer, prenose mediji, nazivajući spornim takve tranzitne zone koje, međutim, sudeći prema anketama, podržava dvije trećine Njemaca.
Njemački tabliod “Bild” je ovih dana pisao da se planiraju takozvane tranzitne zone na njemačkim granicama, prema Austriji na primjer, odnosno, specijalni prijemni centri šatorskog ili kontejnerskog tipa, direktno na granicima Njemačke ka inostranstvu.
To bi se “proglasilo eksteritorijalnim oblastima”, što onda znači da “ne pripadaju njemačkoj državnoj teritoriji”, saznaje tabliod.
Tu bi se onda za nekoliko dana odlučivalo da li će neko biti prijemljen ili odbijen i odbijeni podnosioci zahtjeva za azil bi zatim, kako se kaže, direktno bili vraćani u zemlju porijekla- vozom ili avionom ili na dobrovoljnoj bazi.
Te zone bi važile za sve one čiji je dolazak neosnovan, poput ljudi iz zemalja takozvanog sigurnog porijekla, piše tabloid.
