U središtu Mostara iz vatrenoga oružja ubijen je osuđeni ratni zločinac i bivši zapovjednik Hrvatskoga vijeća obrane u Mostaru Marko Radić Maka, a policija je uhapsila mušku osobu koja se sumnjiči da je počinila taj zločin.
Ranije je objavljeno da policija traga za bivšim pripadnikom Specijalne policije Josipom Cvitanovićem zvanim Cviki.
“Riješen je slučaj, uhapšen je osumnjičeni za ubistvo”, rekli su za Hinu iz mostarske policije.
Portal Hercegovina.info je objavio i video s trenutkom hapšenja na kojemu je vidljivo kako se radi o Josipu Cvitanoviću Cvikiju.
Nedaleko od mostarske tržnice policija je zaustavila vozilo u kojemu se on nalazio, te su ga nedugo nakon toga s uperenim naoružanjem izveli i zapovjedili mu da legne na pod. Stavili su mu lisice i strpali ga u policijsku maricu.
Hapšenje se dogodilo na mostarskoj tržnici svega 200 metara od mjesta zločina.
Ubistvo Radića
Pucnjevi u Radića ispaljeni su nedaleko od zgrade gdje je živio oko 19 sati, a u blizini je i sjedište Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, prenosi Hina.
“Marko Radić je preminuo na licu mjesta”, potvrdili su iz mostarske policije. Na lice mjesta stigla je i hitna pomoć, no liječnici su mogli samo konstatirati smrt.
Za vjerovatnim ubicom Cvitanovićem su tragali pripadnici više policijskih jedinica uključujući i Specijalnu policiju MUP-a HNK-a. Pozvali su građane na pripravnost budući je ubica bio naoružan i iznimno fizički spreman.
Josip Cvitanović zvani Cviki koji je tokom rata bio pripadnik Specijalne policije MUP-a samoprozvane Hrvatske republike Herceg-Bosne je 2004. godine iz pištolja ubio punca, a pokušao je ubiti i svoju suprugu te njenu sestru, no pištolj je zatajio. Za tri mjeseca izdržavanje kazne smanjio mu je pomilovanjem 2012. godine tadašnji predsjednik Federacije BiH Živko Budimir.
Radić je pravosnažno osuđen u BiH na 21 godinu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, odnosno mučenja, zatvaranja, ubistva i silovanja u naselju Vojno kod Mostara.
Krajem 2018. godine prebačen je iz Kazneno-popravnog zavoda u Mostaru na izdržavanje kazne u Hrvatskoj.
Ubica je navodno skupa s Radićem bio jedan od optuženih za napad na Bošnjake na Bajram 10. februara 1997. godine, kada su namjeravali obići mezarje u mostarskom Liska parku, prenio je portal Vijesti.ba.
Tog dana ubijen je Šefik Sulejmanović, a Seid Maksumić i Safet Radoš su teško povrijeđeni, dok su lakše povrede zadobile još 22 osobe.
Ratni zločin
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Radića 9. marta 2011. na 21 godinu zatvora, a u kaznu mu je uračunato i vrijeme koje je proveo u pritvoru, od 2. juna 2006.
Osuđen je zbog krivičnog djela zločin protiv čovječnosti po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine.
Sud u Zagrebu preinačio je presudu te smanjio kaznu Radiću s 27 godina, na koliko ga je osudio Sud Bosne i Hercegovine, na 12,5 godina zatvora jer je odbacio kvalifikacije udruženog zločinačkog poduhvata.
Glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove Serge Brammertz je tada iskazao nezadovoljstvo odlukom hrvatskog pravosuđa kojom je Radiću, osuđenom za ratne zločine počinjene na području Bosne i Hercegovine, drastično smanjena izrečena zatvorska kazna.
Prethodno je Radić iz Bosne i Hercegovine prebačen na izdržavanje ostatka kazne u Hrvatsku.
Brammertz je tadašnjem ministru pravosuđa Bosne i Hercegovine Josipu Grubešu uputio pismo povodom nove presude Radiću te najavio da će o cijelom slučaju izvijestiti i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Brammertzu je neshvatljivo to što je Grubeša kao ministar potpisao odluku kojom je dao suglasnost da se bivšem časniku Hrvatskog vijeća obrane Marku Radiću, koji je u Bosni i Hercegovini 2011. godine pravomoćno osuđen na 21 godinu zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u logoru Vojno kod Mostara, uključujući ubistva, silovanja i zlostavljanja zatočenika, dozvoli da ostatak kazne izdržava u Hrvatskoj.
Županijski sud u Zagrebu je prihvatio preuzeti provedbu presude Suda Bosne i Hercegovine, ali je kaznu preinačio na 12,5 godina zatvora, uz obrazloženje kako hrvatski zakoni ne poznaju kvalifikaciju udruženog zločinačkog pothvata, po kojemu je Radić osuđen u Bosni i Hercegovini.
Teško razumljiv potez
“Ovo je rezultat koji je teško razumjeti i vjerovatno će potkopati povjerenje žrtava i javnosti u Ministarstvo pravosuđa i u pravosudni sustav Bosne i Hercegovine”, pisalo je u Brammertzovu pismu Grubeši.
Glavni tužitelj od ministra pravosuđa Bosne i Hercegovine tražio pojašnjenje je li znao što transfer Radića u Hrvatsku znači, odnosno je li znao kako će doći do drastičnog smanjenja kazne.
“Posebno bi bilo važno znati hoćete li zatražiti od Hrvatske da vrati Radića u Bosnu i Hercegovinu, kako bi se presuda koju je izreklo Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine u cijelosti provela”, pitanje je koje je Grubeši izravno postavio Brammertz.
Radić je, kako je utvrđeno presudom Suda Bosne i Hercegovine, od jula 1993. do marta 1994, u svojstvu zapovjednika Prve bjelopoljske bojne u okviru Druge brigade HVO-a i osobe odgovorne za dio područja Bijelog polja, uključujući i selo Vojno, učestvovao u formiranju zatvora, naredio nezakonito hapšenje više desetaka bošnjačkih civila, žena, djece i staraca i njihovo zatvaranje.
Učestvovao je, navodi se u presudi, u nezakonitom zatvaranju muškaraca, zatočenika iz logora Heliodrom, koji su dovođeni u Vojno na prinudni rad, držani u brutalnim, ponižavajućim i nehumanim uvjetima u garaži i podrumu jedne kuće u Vojnom.
Radić je ubijen na godišnjicu rušenja Starog mosta u Mostaru, koji je srušen 9. novembra 1993. godine granatama ispaljenim s položaja Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Haški tribunal je zaključio odlukom da je Stari most bio “legitimni vojni cilj HVO-a“, iako su za ratne zločine osuđeni pripadnici HVO-a.
Obnova Starog mosta počela je 2000. godine, a 2004. je rekonstruirani most otvoren, te je godinu poslije svečanosti obnove, 15. jula 2005., zajedno sa starom gradskom jezgrom Mostara uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.
Time je Stari most postao prvi spomenik kulturne baštine na UNESCO-ovoj listi iz BiH.
