Da biste znali kako da ukrotite „zvijer” u stomaku, odgovorite na sljedeća pitanja:
Da li uzimate dovoljno vlakana?
Vlakna povećavaju zapreminu stolice, ubrzavajući njen prolazak kroz crijeva, zbog čega organizam ima manje vremena da apsorbuje toksine. “Vlakna predstavljaju hranu za većinu probiotičkih bakterija koje naseljavaju debelo crijevo”, kaže za MH dr Valter Džej Kojl, šef gastroenterologije klinike Tori Pajns u Kaliforniji, a prenosi Mondo.
Zato treba da unosite 25 do 30 grama vlakana dnevno, najbolje iz svježeg voća i povrća. “Vlakna u tim namirnicama sadrže fitohemikalije i antioksidanse koji imaju blagotvorno dejstvo na sluzokožu debelog crijeva”, kaže dr Kojl.
Međutim, nemojte naglo da povećate unos vlakana sa 3 na 30 grama, platićete neugodnu cijenu – nadutosti i gasove. Počnite polako, a zatim postepeno povećavajte unos.
Uzimate li prebiotike sa probioticima?
Vjerovatno ste čuli za probiotike, prijateljske bakterije koje nam pomažu u varenju. Ali, da bi vam oni bili od najveće koristi, potrebni su vam prebiotici, ugljenohidratna vlakna (odnosno oligosaharidi) koja vaš želudac i crijeva ne mogu da svare. Kada ovakva vlakna stignu do debelog crijeva, postaju hrana za dobre bakterije.
“Prebiotici povećavaju broj korisnih bakterija u debelom crijevu, pomažu da se održava stabilna populacija ovih mikroorganizama”, kaže dr Džejms Versalovic, šef mikrobiologije Dečje bolnice u Teksasu i vanredni profesor patologije na Medicinskom fakultetu Bejlor.
Uz dnevnu dozu probiotskih bakterija, unesite i 5 grama prebiotika. Kvalitetan jogurt i drugi obogaćeni mliječni proizvodi, će vam obezbijediti dovoljno probiotika. Artičoke, žitarice na bazi pšenice, crni i bijeli luk i banane su odličan izvor prebiotika. Danas se u prodavnicama mogu naći i proizvodi obogaćeni prebioticima – na pakovanju, na listi sastojaka potražite reči inulin i fruktooligosaharidi.
Da li koristite antibiotke samo onda kada su vam zaista potrebni?
Antibiotici ubijaju nepoželjne bakterije koje izazivaju bolest, ali postoji i kolateralna šteta. “Antibiotik je kao atomska bomba koja eksplodira u debelom crijevu,” kaže dr Patricia Rejmond, gastroenterolog. Antibiotici ubijaju i dobre bakterije, bez razlike. Zbog toga počinju da se razmnožavaju štetne bakterije.
Da li trčite do WC-a umjesto da mirno odšetate?
“Nadutost i dijareja nakon uzimanja antibiotika su siguran znak da vam se poremetila crijevna flora,” kaže dr Kojl. Gubitak korisnih mikroorganizama slabi i vaš imuni sistem.
“Nemojte misliti da svaka kijavica i nazeb zahtijevaju antibiotike”, kaže dr Rejmond. Ako imate bakterijsku infekciju, uzmite antibiotik uskog spektra. Antibiotici širokog spektra uništavaju sve što im se nađe na putu.
Uzimanje probiotika dok pijete antibiotik, kao i četiri do šest nedjelja , može pomoći da se ublaže neželjeni efekti. Međutim, neke dobre bakterije, kao što je Lactobacillus acidofilus teško se oporavljaju.
Koristite li antacide svaki put kada imate gorušicu?
Ako često imate gorušicu, taj neprijatni osjećaj pečenja iza grudne kosti i u ždrijelu, koji nastaje zbog refluksa – vraćanja kiselog želudačnog sadržaja unazad uz jednjak, vjerovatno posežete za antacidima, lijekovima koji brzo neutrališu želudačnu kiselinu.
Međutim, problem ovdje nije u kiselini, već u vraćanju sadržaja. Ako imate gorušicu češće od dvaput nedjeljno, vjerovatno patite od gastroezofagealne refluksne bolesti. Glavni problem leži u ventilu koji odvaja jednjak od želuca. Osim toga, neutralisanje kiseline u želucu može stvoriti dodatne probleme. Ta kiselina je postoji s razlogom – da ubije žive bakterije prisutne u hrani.
Zaboravite obične antacide u tabletama, uzmite tečne preparate koji sadrže supstance poznate kao alginati. Oni ne djeluju tako što neutrališu svu kiselinu u želucu već plutaju na kiselini i stvaraju penastu barijeru koja sprečava iritaciju sluzokože.
Nemojte da legnete odmah nakon obilnog obroka, naročito ako je u pitanju večera. Bolje je da prošetate pola sata, to će pomoći da vam hrana brže stigne do crijeva.
Izbjegavate li da pijete lijekove protiv bolova osim ako su vam zaista neophodni?
Nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL), kao što su aspirin i ibuprofen, pravi su kriptonit za vaš želudac. Nije problem ako ih povremeno koristite kad imate jaku glavobolju. Ali, ako koristite Brufen kao bombone, ubrzo ćete se suočiti sa čirom na želucu, zbog smanjenog stvaranja prostaglandina koji stimulišu prozvodnju zaštitne sluzi. U takvim uslovima, kiselina može imati razorne efekte.
Osim mogućeg krvarenja i bola, hronični čir može izazvati stvaranje ožiljka i deformitet na vašem želucu. Najgore što vam se može desiti je perforacija želuca, sa pražnjenjem njegovog sadržaja u trbušnu duplju, vrlo ozbiljna situacija koja zahteva hiruršku intervenciju.
Pređite na paracetamol, on ne djeluje štetno na želudac, kao što je slučaj sa NSAIL. Deglicirizovani sladić (DGL), biljni suplement, može biti koristan u ovakvim stanjima jer ubrzava zarastanje želudačne sluzokože, štiteći je od kiseline. Sažvaćite 350 mg DGL-a zajedno sa Brufenom, ako ga povremeno upotrebljavate, a ako ste redovni korisnik ovih lekova, uzimajte DGL uz svaki obork i pred spavanje. Pazite samo da ne uzmete obični koren sladića, ili sladić u tabletama, on sadrži glicirizinsku kiselinu koja podiže krvni pritisak, zbog čega je i uklonjena iz DGL-a.
Ne uzimajte NSAIL na prazan stomak. Hrana može ublažiti negativne efekte ovih lekova, između ostalog i tako što usporava njihovu resorpciju. Uzimanje NSAIL na prazan želudac može izazvati stvaranje zaista dubokih čireva.
