Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta raspravljaće o nacrtu dvije rezolucije u kojima se izražava snažna podrška evropskim integracijama Srbije i Kosova.
U nacrtu rezolucije o Srbiji, koju je pripremio izvjestilac EP Jelko Kacin, Evropski savijet se poziva da što prije odredi datum početka pregovora o pridruživanju pod uslovom da srpske vlasti zadovolje ključne kriterijume i nastave reforme.
Od srpskih vlasti traži se da istraju u reformama i razvoju regionalne saradnje.
U prijedlogu rezolucije, koja u stvari predstavlja godišnji izvještaj EP o napretku Srbije ka članstvu u EU, srpske vlasti se ohrabruju da nastave borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i da do kraja ispitaju 24 sporne privatizacije na koje je Parlament ranije upozoravao.
“Parlament se nada da će proaktivna uloga prvog potpredsjednika vlade (Aleksandra Vučića) na ovom polju biti plodonosna”, piše u nacrtu .
Ovogodišnji izvještaj sadrži i kritičke tonove, posebno u vezi sa zabranom oktobarske Parade ponosa, položajem medija, i izjavama pojedinih zvaničnika kojima se negiraju ratni zločini iz devedesetih.
Kada je riječ o Kosovu, nacrt rezolucije poziva EU da nastavi sa pripremama za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (ŠP), iako u samoj Uniji ne postoji konsenzus o priznavanju nezavisnosti Kosova.
Evropska komisija je ranije ove godine počela sa izradom Studije o izvodljivosti, uz obrazloženje da eventualno potpisivanje sporazuma ne bi prejudiciralo status Kosova.
Kao i ranijih godina, pet zemalja EU koje još nisu priznale Kosovo se u nacrtu rezolucije pozivaju da to učine, uz pozivanje na mišljenje Međunarodnog suda pravde da proglašenjem nezavisnosti nije prekršeno međunarodno pravo.
U dokumentu koji će se danas naći pred poslanicima se odlučno odbacuje mogućnost podjele Kosova, ali se kosovske vlasti pozivaju da “preduzmu dalje korake kako bi se približile srpskoj manjini, naročito na sjeveru i poboljšaju saradnju sa svim kosovskim Srbima.”
Istovremeno, EP poziva na demontiranje paralelnih institucija na sjeveru koje održava Srbija, a posebno bezbjednosnih i pravosudnih organa, dok se za finansiranje škola i bolnica traži da bude transparentno u skladu sa Ahtisarijevim planom.
U izvještaju se veoma oštro kritikuje nedostatak napretka u izgradnji pravne države i suzbijanju organizovanog kriminala, a konstatuje se i da na Kosovu ne postoji funkcionalan program zaštite svjedoka.
“Pozivamo kosovske vlasti da iskažu političku volju i hrabrost da se obračunaju sa korupcijom na visokom nivou”, kaže se u nacrtu rezolucije.
U oba dokumenta EP pohvaljuje početak političkog dijaloga Beograda i Prištine, a dvije strane se pozivaju da na tom putu istraju.
Nakon današnje rasprave, očekuje se da poslanici podnesu amandmane na predložene nacrte, o čemu će se u EP ponovo raspravljati početkom slijedeće godine.
Iako rezolucije EP nemaju obavezujuću snagu, očekuje se da Evropski savijet, koji će na samitu 13. i 14. decembra razmatrati napredak zemalja Zapadnog Balkana u procesu proširenja, uzme u obzir oba ova dokumenta prilikom donošenja zaključaka.
