Hatibi svih džamija Islamske zajednice (IZ) u BiH danas su na džuma-namazu pročitali hutbu brigadnog imama Harisa Hadžića o zabrani kockanja.
Islamska zajednica je 2019. godinu proglasila godinom borbe protiv poroka kockanja, te je današnja hutba još jedan od načina da se vjernicima skrene pažnja na ovu štetnu i negativnu pojavu sa nesagledivim ekonomskim i moralnim posljedicama po naše društvo.
Hadžić u hutbi jasno podsjeća da je širenje nemorala, kao što su alkohol, kocka, blud, prostitucija, droga, mito i korupcija, bio jedan od presudnih uzroka stradanja i propasti ranijih naroda, civilizacija i kultura, jer, kada se u jednom narodu ili društvu raširi nemoral, taj narod je sigurno krenuo stopama samouništenja.
“Kockanje u Islamu je zabranjeno (haram). Islam je zabranio svaki oblik kocke i opklada, ma kako se one zvale i ma kako bilo jeftino učestvovanje u tome“, navodi Hadžić, citirajući Kur’anski ajet „Kaže Uzvišeni: ‘O vjernici, vino i kocka i kumiri i strijelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite.“( El-Maide, 90.)
Dodaje i da je zabranjen i sam poziv drugome da kocka i da takav čin zahtijeva otkup sadakom.
“Kockanje je velika opasnost po društvo kao i za pojedinca. Ova navika od ljudi pravi neproduktivne ljenčine i društvene parazite, uništava sposobnost, vrijeme i energiju. Oni koji se kockaju, zanemaruju svoje obaveze, prije svega, prema svome Stvoritelju, kao i one prema samome sebi, svojoj porodici i zajednci. Takvi ljudi u toj svojoj zaluđenoj strasti srozavaju svoju čast, vjeru i zemlju sve zarad jedine želje, da ostvari zamišljenu zaradu“, kaže Hadžić.
Pojašnjava da je kockanje ovisnost kao i ovisnost o alkoholu ili drogama i da zbog toga kockanje može dovesti i do značajnih problema, jer, takve osobe, kad nemaju dovoljno sredstava za kockanje, zadužuju se i imaju problem da dugove vrate, što vrlo često vodi krađi, razbojništvu i drugom kriminalu.
Ocjenjujući negativne ekonomske posljedice kockanja, Hadžić je ukazao i na poražavajuće podatke da su građani Federacije BiH u prošloj 2018. godini na kladionice potrošili 1,6 milijardi KM, što je za 672 miliona KM više od budžeta Kantona Sarajevo (KS), a za oko 250.000 KM manje od budžeta Federacije BiH, te da je BiH prva u Evropi po broju kladionica u odnosu na broj stanovnika.
Također, prema istraživanjima, prosječni stanovnik u Federaciji BiH godišnje na kockanje i klađenje potroši više od 660 KM, odnosno, više od 1,8 KM dnevno, ili, kako je to Hadžić slikovito pojasnio, „da se svaki dan bace dva hljeba“.
“Zaustavimo se i razmislimo o ovome. Okrenimo se činjenju dobra, provodimo vrijeme sa porodicom, družimo se sa Kur’anom , tražimo zabavu u pročitanoj dobroj knjizi jer je to bolje i korisnije za svakog“, kazao je Hadžić, dodajući da kocka razara zajednicu i da su zbog nje narušeni međuljudski odnosi i da ljudi vrijeđaju jedni druge, pozajmljuju novac koji nekad ili nikad ne vraćaju.
Naglašava da je imetkom koji se „osvoji“ kockanjem zabranjeno (haram) hraniti sebe i svoju porodicu, činiti dobra djela i slično, jer je takav imetak stečen na nedozvoljen način.
“Dobro pazimo da ne bi došli u iskušenje i pitali, šta mi je sa djetetom, šta mi se ovo dešava, da nas Allah sačuva toga“, poručio je Hadžić.
Dodao je da je cilj šerijatskih propisa da muslimane usmjeravaju prema plemenitim osobinama, te da islam podstiče ljude na traženje dozvoljene nafake, a zabranjuje im da jedni od drugih prisvajaju imetak prevarom, kamatom, kockom ili nasilno, kršeći prije svega šerijatske, ali i druge propise.
“Zbog svega navedenog, kockanje treba da bude često predmet naših razgovora i djelovanja. Prije svega, kocku treba predstaviti svojoj djeci, porodici, prijateljima i poznanicima kao bolest, kao propast, kao veliki grijeh, što ona i jeste. Jer kockanje je siguran put u propast, i pojedinca, ali i društva u kojem se raširi“, poručio je na kraju brigadni imam Haris Hadžić.
