Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović boravit će u srijedu u zvaničnoj posjeti Srbiji.
Planirano je da razgovaraju sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić i predsjednicom Skupštine Majom Gojković. Ranije je najavljeno da će u Beogradu biti riječi o granicama i drugim otvorenim pitanjima.
No, Predsjedništvo BiH u Beograd putuje bez saglasnosti, ne samo u vezi s pitanjima koja se tiču odnosa s Beogradom, već mnogim pitanjima koja su godinama neriješena.
Zvanična posjeta bosanskohercegovačkog Predsjedništva Beogradu dolazi nakon političkih tenzija koje su u BiH podignute nakon haške presude Ratku Mladiću i hrvatskoj šestorci, ali i srbijanskih reakcija na netačno prenesene navode iz intervjua koji je član Predsjedništva Bakir Izetbegović dao za Deutsche Welle.
Na sve to, tri člana kolektivnog šefa države u Beograd odlaze, kako je potvrdio član Predsjedništva Mladen Ivanić, sa neusaglašenim stavovima o važnim političkim pitanjima u državi.
Profesor Enver Kazaz podsjeća da je tročlano bh. Predsjedništvo po svojim istupima, kada je riječ o takozvanim ideološkim pitanjima, uvijek podijeljeno.
“Zbog toga njihova posjeta Beogradu izgledaće kao i uvijek do sada. Tobožnje poruke smirivanja, plus vrlo jasan rad na daljnjoj radikalizaciji oko pitanja ratnog nasljeđa. Niko od trojice članova Predsjedništva nije sposoban da provede političku katarzu i niko nije sposoban da u svojoj naciji osudi ideologije zločina”, kaže Kazaz.
Ni za profesora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asima Mujkića nije iznenađenje što kolektivni šef države u Beograd putuje sa potpuno neusaglašenim stavovima.
Iako je to, kako kaže, potpuno nelogično, Mujkić dodaje da je “posao bh. Predsjedništva upravo da se ne slože”.
“Posao članova Predsjedništva u jednoj etnonacionalističkoj konstalaciji nije da se slože, nije da se usaglase oko jedinstvene agende, nego je posao da se ne slože i da javnosti predstave to svoje junačko neslaganje i lupanje šakom u sto i da na taj način induciraju kod svoje glasačke baze potreban osjećaj etničke solidarnosti koje će se nagraditi akda budu izbori”, ukazuje Mujkić.
Posjeta Srbiji dolazi nakon podignutih tenzija oko haške presude Ratku Mladiću.
Asim Mujkić podsjeća da je u jednoj savremenoj političkoj kulturi nezamislivo da političari sebi daju za pravo da komentarišu ili još gore negiraju sudske presude.
“Jedini ljudi koji zločincima proglašavaju svoj narod, uvlačeći ga u zločin, jesu njihovi političari. Niko ne govori da je ovaj ili onaj narod zločinački osim njihovih političara. Mislim da će u Beogradu upravo takve poruke biti i odaslane. Svako će svom poslati taj signal kojim će jasno staviti do znanja da naš lider stoji tu kao neka vertikala štiteći nas od pokušaja destabilizacije i dezintegracije naših naroda”, objašnjava Mujkić.
Urednik portal Buka Aleksandar Trifunović vjeruje da članovi Predsjedništva BiH nisu ni trebali otići u Beograd ukoliko nisu bili u stanju između sebe dogovoriti teme o kojima bi sa srbijanskim zvaničnicima trebali razgovarati.
“Licemjerno je ići na jedan sastanak, a unaprijed govoriti da za njega nemate dogovoren zajednički stav. Po meni je bilo ispravno otkazati to putovanje i uštedjeti novac građana BiH. Isto tako, ako to Predsjedništvo ne može da radi, ne može da funkcioniše trebamo dogovoriti mehanizam da se otpuste svi ti savjetnici i da se smanje troškovi tih kancelarija pošto su potpuno neupotrebljivi”, navodi Trifunović.
O brojnim temama o kojima bi se sutra u Beogradu trebalo razgovarati postoji duboko neslaganje unutar same Bosne i Hercegovine, poput pitanja granice sa Srbijem u mjestu Rudo, te gradnje autoputa Sarajevo – Beograd, odnosno trase kojom bi taj put trebao proći.
Trebalo bi biti riječi i o unaprijeđenju privredne saradnje, za koju postoji jedinstvena ocjena da je dobra među ove dvije države.
