Njezina priča je šokantna. ‘Prijateljica iz djetinjstva rekla mi je da je radila u butiku u Dubaiju i da mi može pomoći da dobijem sličan posao’, priča Victoria. ‘Povezala me s tipom koji je sredio moj put za Oddesu u Ukrajini, a onda iz Kijeva za Dubai’, nastavlja.
‘U Dubaiju sam se susrela Oxanu, ženu koja je pričala ruski, koja me odvela u stan sa šest drugih djevojaka iz istočne Europe’, prisjetila se.
Oxana joj je rekla da je prodana i uzela joj putovnicu. Kada je Victoria odbila sastajati se s klijentima oduzeli su joj hranu. Njezini vapaji i suze nailazili su na udarce. Nije jedina.
Victoria nije jedina koja se našla u ovakvoj situacaiji. Daleko od toga. Ona je samo jedna od, procjenjuje se, 800hiljada žena i djece koji su na prevaru prodani u život pun premlaćivanja, silovanja i mučenja.
Trgovina ljudima posebno je velik problem u Moldaviji. Prema podacima nacionalnog zavoda za statistiku, samo je 2008. godine 25 tiusća Moldavaca prodano u inozemstvo.
Muškarce uzimaju za rad na gradilištima i gospodarstvima, a žene su uglavnom žrtve sek trgovine i završavaju u Turskoj, Rusiji, Cipru i drugdje.
Žrtve ponekad imaju samo 12 godina, a prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije 42 posto odvedenih Moldavaca su djeca. Prodaju ih poznanici.
Mnoge žene prodaju ljudi koje su poznavali, a često poslodavci budu žene.
Neke djevojke prema pisanju Daily Maila ne smatraju sebe žrtvama jer im je nasilje postalo normalno s obzirom da su ih ranije zlostavljali članovi obitelji. Jedna od njih je i Irina, djevojka koju je silovao vlastiti otac nakon čega je ostala trudna.
‘Nema ničeg izvanrednog ili neobičnog u mojoj priči. Ili ja ne mislim tako. Nakon što je moja majka umrla od raka dojke, a otac završio u zatvoru zbog sillovanja, ostala sam sama i trudna’, priča svoju priču. ‘Rekli sam im da sam trudna, ali silovali su me’
Kuma joj je ponudila pomoć s pobačajem i dogovorila njezin odlazak u Tursku, rekavši joj da je čekaju bolji uvjeti. U zračnoj luci u Istanbulu dečekala su je dva muškarca. Uskoro su joj rekli da da mora ‘poslužiti klijenta’. ‘Rekla sam im da sam trudna, ali silovali su me u susjednoj sobi taj isti dan’, priča.
Ruralne djevojke poput nje lakše postaju žrtve trgovine ljudima za razliku od gradskih djevojaka. Regruti iskorištavaju činjenicu da ljudi sa sela manje znaju o rizicima odlaska na rad u inozemstvo.
Samo upozoravati djevojke da ne odlaze na rad u inozemstvo nije dovoljno. Treba ih podučavati, osigurati im zapošljavanje i ulagati u njihove potencijale. Inače će, unatoč rizicima, zbog neznanja i očaja završavati kao žrtve trgovine.
