Turska se na zapadnom Balkanu želi nadovezati na Osmanlijsku baštinu i ojačati veze sa tamošnjim zemljama posebno BiH. Državna euforija za zapadnim Balkanom nailazi međutim na skepsu turskih poduzetnika.
List „Neue Zürcher Zeitung“ je objavio članak pod naslovom „Turske ambicije na zapadnom Balkanu“. Thomas Füster tekst počinje informacijama da je Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme postala omiljena turistička destinacija građana Turske. Serkan Selim Dilek, koji je prije pet godina u Sarajevu otvorio turističku agenciju pod nazivom „Balkan-Tour“, kaže da `njegovi sunarodnjaci žele vidjeti ono što smo mi ostavili ovdje`. Ovo `mi` sa lakoćom mu prelazi preko usana“, piše Füster i dodaje: „Doduše, skoro polovina Dilekovih klijenata ima balkanske korijene. Procjenjuje se da je u Tursku emigriralo između šest i sedam miliona ljudi sa Balkana. Od njih se dva miliona izjašnjavaju kao Bošnjaci, dakle bosanski muslimani“, podsjeća Füster u listu „„Neue Zürcher Zeitung“.
„Dilek nije jedini koji je zainteresovan za zapadni Balkan. Zvanično i Turska, na čijem je čelu partija premijera Erdogana (AKP), sve je ofanzivnija u tom regionu. To je primjetno, ne samo na vanjsko-političkom planu, kao što je posredovanje u pomirenju bivših neprijatelja u ratovima devedesetih. Privredno se također želi povećati uticaj ali i nadovezati na stogodišnju istoriju Osmanlijskog carstva kada je Balkan, prema neospornom tumačenju Ankare, imao svoje zlatno doba. Slogan „Neo-osmanizam“ je veoma blizu. Međutim ovaj izraz se u zvaničnim krugovima nerado može čuti jer on još uvijek budi sumnju u skrivene imperijalističke ciljeve. Ankara se, naravno, distancira od takvih asocijacija“.
„Relativizacija obnovljenih interesa turske u bivšoj sferi uticaja je zapravo potrebna – prije svega u Bosni. Skoro da nema drugog regiona u kojem se nakon rata Turska privredno i politički toliko angažovala. Bilo da je riječ o fondacijama ili razvojnim projektima. Međutim, turski privatni sektor se nije `zarazio` oduševljenjem vlade na čelu sa AKP-om. Turski ambasador u BiH Ahmet Yildiz kaže da je turski privatni sektor na devetom mjestu na listi velikih inostranih investitora. On se nada da bi se to uskoro trebalo promijeniti“.
Maida Bećirović iz Agencije za unapređenje stranih investicija (Fipa) kaže da su politički odnosi BiH sa Turskom odlični, ali da na privrednom planu ima mjesta na kojima se saradnja može poboljšati. O turskom investicionom bumu se ne može govoriti. Susjedna Srbija je interesantija za privatne investitore iz Turske .
Pored ostalog i zbog malog bosanskohercegovačkog tržišta. `Privatni investitori idu tamo gdje mogu zaraditi novac. To nema nikakve veze sa osmanlijskom nostalgijom`, kaže Bećirovićeva. Mnogo atraktivnija je poslovna klima. Veoma komplikovano uređenje multietničke države je ozloglašeno zbog svoje glomazne birokratije i dugotrajnog procesa dobijanja raznih dozvola“.
