Kada su borci Islamske Države u junu zauzeli sjevernoirački grad Mosul, diplomate turskog konzulata u tom gradu bile su neodlučne. Džihadisti su opkolili predstavništvo i prijetili da će ga napasti. Nedugo zatim Turci su se predali – 49 diplomata, zaposleni u konzulatu, kao i članovi njihovih porodica, među njima i nekoliko djece, postali su taoci „Islamske države“.
Kako bi sprečili javne diskusije o taocima, turska vlada je uvela blokadu izvještavanja. Međutim, u javnost ipak prodiru informacije. Prema navodima opozicione Republikanske narodne partije (CHP), oteti turski državljani podijeljeni su u tri grupe, kako bi pokušaji njihovog spasavanja bili otežani. Vlada premijera Ahmeta Davutoglua ističe da zna gdje se taoci nalaze, međutim njihovo skoro oslobađanje se ne očekuje.
Ankara potcijenila IS
Borci sa Bliskog istoka, Kavkaza, ali i sa Zapada, zato su prethodnih godina preko Turske mogli da dođu do Sirije i tamo se priključe IS ili drugim islamističkim grupama. I oružje je tim putevima stizalo do Sirije u kojoj bijesni građanski rat.Ankara je na „Islamsku državu“ gledala kao na grupu koja se u Siriji bori protiv predsjednika Bašara el Asada, kao i protiv kurdskih autonomaša, ali je nije shvatila dovoljno ozbiljno, piše kolumnista Rusen Čakir za list „Vatan“. U okviru turske podrške Asadovim protivnicima, profitirale su ekstremističke grupe kao što je IS, čije aktivnosti na granici sa Sirijom turske službe nisu pažljivo pratile.
Oružje i borci na jednu, dizel na drugu stranu
Odgovornost za priključenje novih boraca „Islamskoj državi“ snosi i Zapad, kaže jedan insajder iz Ankare za Dojče vele. Turske nadležne službe pored 30 miliona turista godišnje nisu u stanju da kontrolišu ko je došao na odmor, a kome je do ratovanja: borci IS često u Tursku ulaze potpuno legalno, sa pasošima zemalja Evropske unije, a onda se u manjim grupama prebacuju u Siriju. O tome je još početkom godine govorio guverner turske provincije Hataj, Čelaletin Lekezis. Prošle nedjelje je jedan dvadesetogodišnji njemački državljanin spriječen u pokušaju da se kao borac IS, preko Turske domogne Sirije.
Promišljanje Ankare
I dok vojnici i oružje preko Turske dolaze u Siriju, ogromne količine dizel goriva švercuju se u Tursku sa područja koje kontroliše IS. U pograničnom regionu, turska vojska, kako je saopštila, za samo dvije nedjelje je zaplijenila više od 15 tona dizela iz Sirije. Mediji prenose da tim švercom „Islamska država“ ostvaruje mjesečne prihode do 15 miliona dolara.
U međuvremenu se mijenja turski odnos prema „Islamskoj državi“. Jedan od razloga je taj što napredovanje džihadista u Iraku naveliko šteti turskom izvozu. Istovremeno, sve su glasnije kritike zapadnih partnera zbog neodlučnog odnosa Turske prema IS. Pritom vlada strahuje i da bi IS sa terorističkim napadima mogla da počne i u Turskoj, nedavno je analizirao Sinan Ilgen, šef istambulskog instituta EDAM.
Ankara je zato pojačala kontrolu 900 kilometara duge granice sa Sirijom. Ilgen dodaje i da je vlada proširila spisak osoba iz inostranstva za koje se sumnja da su džihadisti. Početkom godine takvih osoba je bilo oko hiljadu, a šest mjeseci kasnije 5.300. Za njih je uvedena zabrana ulaska u zemlju.
Držanje talaca ograničava turske mogućnosti
Stručnjaci poput Ilgena preporučuju bližu saradnju turskih i zapadnih tajnih službi. Ali kada je riječ o vojnim akcijama protiv IS, Ankara je u šah-mat poziciji zbog talaca u Mosulu koje drže ekstremisti, piše kolumnista Čakir.
„Islamska država“ koristi taoce, kako bi Tursku odvratila od vojnih akcija. „Turskoj su vezane ruke“, kaže za Dojče vele stručnjak za Bliski istok Serdar Erdurmaz sa univerziteta Hasan-Kalionču. „Pogrešan potez Ankare i taoci bi mogli da stradaju.“ Nakon objavljivanja video-snimaka ekstremista na kojima se novinarima odrubljuju glave, nijedan političar u Ankari ne želi da rizikuje.
Nesigurna uloga Ankare i borbi protiv IS
Američki ministar odbrane Čak Hejgel, koji je u ponedjeljak (8.9.) u Ankari razgovarao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, Tursku je označio kao nezaobilaznog partnera u borbi protiv IS. Međutim, konkretna obećanja Hejgel od Erdogana očigledno nije dobio. Prema pisanju medija, Turska odobrava korišćenje svoje vojne baze Inčirlik, udaljene oko stotinu kilometara od sirijske granice za nenaoružane izviđačke letove SAD iznad Iraka. Ankara ne dozvoljava vojne akcije sa svoje teritorije, piše Vašington post. Kao što je Hejgel poslije sastanka naznačio, SAD računaju da će Turska u pružanju aktivne pomoći i dalje biti dosta uzdržana. Svaka zemlja iz anti-IS-alijanse ima svoja lična „ograničenja“, kazao je Hejgel. „To moramo da poštujemo.“Svojom dugom granicom prema Siriji i Iraku, Turska bi mogla da igra odlučujuću ulogu u međunarodnoj borbi protiv „Islamske države“. Ali briga o životima talaca, kao i višegodišnje tolerisanje grupa kao što je IS, otežavaju Turskoj preuzimanje te uloge. „Turski vladajući političari dugo vremena su bili uvjereni da imaju pod kontrolom organizacije kao što je IS“, kaže jedan zapadni diplomata u Turskoj za Dojče vele.
