Prošlog vikenda turska vlada je u uvela 48-satni policijski sat u 31 provinciji, a pod ključem su bile tri četvrtine stanovništva. Mjere u ovoj državi, kao i liječenje su nešto drugačiji nego u ostatku Evrope.
Vladini kritičari zagovorali su strožije mjere u borbi protiv koronavirusa u Turskoj, ali kada su one donesene nastao je haos, piše CNN.
Policijski sat najavljen je samo dva sata prije nego što je stupio na snagu, što je izazvalo veliku gužvu u prodavnicama s hranom. Ljudi su požurili u trgovine i pekare, prilikom čega su zaboravili da se trebaju pridržavati mjera socijalnog distanciranja.
Nakon početnog haosa predsjednik Recep Tayyip Erdogan obratio se naciji tvrdeći da je Turska dovoljno jaka da zaštiti i osigura svoje građane. On je najavio da će policijski sat biti na snazi i sljedećeg vikenda, a stanovništvo je pozvao da ostane kod kuće.
Suočavajući se s koronavirusom, Turska ima svoj način borbe, drugačiji nego što je to u drugim zemljama.
Tokom cijele sedmice kod kuće moraju ostati mlađi od 20 i stariji od 65 godina, ostalima je dozvoljeno da izlaze.
U Turskoj su zatvorene male firme, restorani rade samo dostavu, javna mjesta kao što su parkovi nisu dostupna za građane, a banke imaju ograničeno radno vrijeme. S druge strane, gradilišta rade u punom kapacitetu, zajedno s fabrikama i preduzećima čije zatvaranje bi značilo udar na ekonomiju.
Neki stručnjaci su kazali da ovakva djelimična ograničenja mogu biti uspješna u borbi protiv virusa, sve dok su najranjiviji zaštićeni.
“To je alternativna strategija”, rekao je virolog s Univerziteta Lancaster u Velikoj Britaniji Muhammad Munir objašnjavajući da ljudi koji odlaze u rutinske kupovine ne čine nužno štetu.
“Osamdeset posto zaraženih se oporavilo. Dakle, ako su to zdravi ljudi koji nemaju oboljenja, onda je apsolutno korisno da se kreću. Jedina korist od obustave rada je ta što bi širenje bolesti biti usporeno, a pritisak na bolnice smanjen”, rekao je profesor virologije na univerzitetu u Kentu Jeremy Rossman.
Djelimična obustava rada je efektivna samo ukoliko se izvede na vrijeme, kada još uvijek ima malo zaraženih ili ukoliko se uvede u periodu kada je država već postigla vrhunac pa izlazi iz potpuno zaključanog sistema, rekao je on. Međutim, sumnjičav je u pogledu Turske i djelimičnih blokada s obzirom na brzinu rasta broja oboljelih.
Kada je riječ o broju potvrđenih slučajeva koronavirusa, Turska se nalazi među prvih 10 zemalja u svijetu, a broj zaraženih se povećava za više od 4.000 dnevno.
Stopa smrtnosti u Turskoj je dosta niža nego u drugim zemljama. Turski ministar zdravstva Fahrettin Koca tvrdi da je stopa smrtnosti, zbog velikih zdravstvenih kapaciteta i dobre organizacije ljekara, tek iznad 2 posto. Koca je kazao kako se Turska razlikuje u odnosu na druge zemlje zbog toga što testiraju kontakte zaraženih, a ne testiraju generalno sve osobe.
U Turskoj se za liječenje oboljelih od koronavirusa koriste lijekovi protiv malarije, hidroksiklorokin i favipiravir, međutim medicinski stručnjaci se ne slažu da bi lijek protiv malarije trebalo koristiti u ove svrhe. Oni kažu da je rizik od nuspojava veći od svake koristi koju može da donese.
“Tretmani imaju vrlo mali utjecaj, a zbog upotrebe hidroksiklorokina godinu dana mogli bi se pojaviti problemi sa srcem ili slijepilo. Zbog toga ovi lijekovi nisu odobreni za masovno korištenje”, rekao je doktor Munir s Lancaster univerziteta.
Odgovor predsjednika Medicinskog univerziteta u Istanbulu je “pokušavamo tako spasiti živote”.
Još jedna stvar je drugačija kada je riječ o liječenju zaraženih pacijenata u Turskoj, oni kažu da njihovi pacijenti leži licem prema dolje, umjesto uobičajenog ležanja na leđima. Upravo to je, rečeno je s Medicinskog univerziteta u Istanbulu dalo pozitivne rezultate.
Turska koristi i plazmu pacijenata koji su se već zarazili i ozdravili kako bi je dali onima koji se bore s bolešću.
Vlada kaže da ima dovoljno kapaciteta te da bolničkih kreveta ne nedostaje. S obzirom na to da je prvi slučaj u Turskoj prijavljen nešto kasnije nego u ostalim evropskim državama, imali su vremena i da se pripreme. No, turski bolnički sistem je toliko dobar da je ova zemlja postala popularna destinacija za medicinski turizam.
Država je brzo razvila program proizvodnje i distribucije lične zaštitne opreme, u mnogim školama otvorene su radionice za pravljenje zaštitnih maski i odijela. Zaštitne maske i dezinfekciona sredstva zabranjeni su za prodaju jer ih vlade besplatno ustupaju apotekama, a Turska distribuiše opremu i u ostale zemlje u Evropi.
Turska teret epidemije ublažava onima koji su prisiljeni ostati kod kuće tako što šalje volontere i policiju od vrata do vrata, koji bi trebalo da osiguraju ranjivim osobama sve potrebne usluge.
