Probajte svježe plodove mora na hrvatskoj ili crnogorskoj obali. Popijte jaku tursku kafu uz ljepljivu i slatku baklavu u slikovitom starom dijelu Sarajeva. Prošetajte po nacionalnom parku koji okružuje Ohridsko jezero u Makedoniji. Popijte domaću rakiju i plešite do zore u plovećim klubovima u Beogradu. To je par turističkih savjeta kad su u pitanju zemlje Balkana.
Prije deset godina, taj region bio je prilično nepristupačan i još uvijek u oporavku od niza brutalnih sukoba. Međutim, nova generacija poduzetnika ostvarila je ranije neotkrivene mogućnosti, kulturno i prirodno bogate pejzaže. Oni su svom zajedničkom radu poduzimaju korake ka pomirenju u regionu.
Danas, uz više od 30 lokacija svjetskog naslijeđa UNESCO-a i nekoliko lokacija na vrhu lista Lonely Planeta, taj region je ponovno postao turističko središte.
“2004. su otvorena tri Black Catza. To je bio prvi hostel u Beogradu nakon ratova,” kaže privrednik Mladen Milenković. “Onda je Balkan imao negativan imidž, ljudi su se plašili, ali su turisti polako počeli dolaziti. Sad je tajna izašla na vidjelo. Oni praktičniji turisti otkrili su da je ovo prijatan i novčano prihvatljiv dio zemaljske kugle.”
Ubrzan rast turizma doprinio je jačanju pokleknule ekonomije u regionu. Prema statističkim podacima Svjetskog vijeća za turizam i putovanja iz 2012. godine, turizam predstavlja značajan udio BDP-a u Hrvatskoj (27,7 posto), Albaniji (22 posto) i Crnoj Gori (17,3 posto).
Međutim, preduzeća vezana za turizam suočavaju se sa sve zasićenijim tržištem, a mnoga žele ojačati svoju konkurentnost izgradnjom poslovnih odnosa sa susjednim zemljama.
Jedan primjer su Najbolji hosteli Balkana. Ta mreža je ustanovljena 2006. godine i počela je saradnju između preduzeća iz Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske, ali se kasnije proširila i obuhvatila i Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Bugarsku i Albaniju, kao i Mađarsku i Rumuniju — ključne tranzitne pravce za dolazak i odlazak sa Balkana.
Haris Pamuk, vlasnik Omladinskog hostela “Haris” u Sarajevu, bio je jedan od osnivačkih članova te mreže.
“Ja sam svoj hostel pokrenuo sasvim slučajno 2003. godine, bilo mi je samo 15 godina,” izjavio je on. “Tokom rata je na moju porodičnu kuću palo devet granata. Pozajmili smo novac radi obnove. Morali smo pretvoriti svoju kuću u hostel kako bismo ispunili obaveze prema banci.”
Jovana Lemez pridružila se 2010. godine, nakon otvaranja City Smilea u Banjoj Luci, administrativnom centru Republike Srpske.
“Ovdje živim od 1995. godine,” kaže Lemezova. “Moja porodica je dva puta raseljavana. Prvo iz Sarajeva za Bihać na selo, a kad su se borbe dalje proširile, preselili smo se ovamo.”
Nekad podijeljeni ratom, vlasnici tih preduzeća sad sarađuju.
“Održali smo konferencije u Zagrebu, Splitu, Beogradu i Sarajevu,” izjavio je Đorđe Milojević, upravni direktor Najboljih hostela Balkana, te vlasnik Hostela Star u Beogradu. “Mi dajemo dobre preporuke, jer smo mi bili na tim mjestima, saznali nešto o njima i upoznali se sa svim tim divnim ljudima.”
Ove godine, mreža je kao pilot-program uspostavila projekat prekograničnog pokrivanja pasoša. Gosti prikupljaju zastave-naljepnice iz zemalja koje posjećuju i ostvaruju pristup promotivnim ponudama.
“Jednog dana se nadamo da ćemo ponuditi autobus koji bi prevozio goste između gradova i zemalja,” kaže Pamuk.
I druga preduzeća počela su nuditi paket-ture kako bi stvorila bolje uslove za turistička putovanja u regionu.
Balkan Road Trip, porodična kompanija, krenula je 2003. s krstarenjima po hrvatskoj obali. U saradnji s lokalnim pružaocima usluga, oni su 2003. pokrenuli ture širom regiona, uključujući i Sloveniju, Makedoniju, Albaniju i Grčku.
Ove godine je Aleksander Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije, najavio planove za razvoj Asocijacije za jugoistočnu Evropu, koja bi obuhvatala Srbiju, BiH, Crnu Goru, Makedoniju, Hrvatsku i Albaniju. Njihov cilj je zajednički rad u cilju privlačenja većeg broja turista i povećanja broja noćenja u regionu.
Iako su u početku motivisane finansijskom dobiti, takve saradnje često rezultiraju pravim pomirenjem.
“Nevjerovatno je vidjeti ljude iz tih zemalja kako zajednički rade. Međutim, u ovom sektoru ne možeš uspjeti sam, moraš biti dio mreže,” kaže Pamuk.
Lemezova kaže da Kosovo još uvijek nije dovoljno zastupljeno u mreži Najbolji hosteli Balkana, zbog svog nerazvijenog turizma.
“Ako se žele pridružiti hosteli s Kosova, zašto da ne? Mi želimo obuhvatiti svaki kutak Balkana,” kaže ona. “Kad smo mi u pitanju, nema granica među ljudima u regionu.”
