Turska se odnedavno se upustila u rat za jedno od najprepoznatljivijih obilježja svoje kulture – šiše.
Na ulicama najvećeg grada Istanbula, u njegovim ljetnim baštama, ljudi redovno uživaju u aromama klobuka sa toplom vodom – u nargili. Od uskih ulica naselja Beyoglu, do Beyazita, gdje se uz posljednji krik tehnologije prodaju i osmanski ćilimi, lokalni i domaći turisti podjednako troše novac za proizvod za koji se tvrdi da bi mogao biti i smrtonosan.
Turska trenutno vodi veliku zdravstvenu kampanju s ciljem smanjivanja upotrebe duhanskih proizvoda svih oblika.
Iako je jedna od najvažnijih turističkih atrakcija, naročito za posjetioce iz arapskog svijeta, Ministarstvo zdravstva želi podići svijest o štetnim efektima nargile, za koje njeni prodavači, ali i konzumenti tvrde da je manje opasna od cigareta.
Nargila nije tombeki
Mert Yogurtcuoglu je vlasnik nargila bara “Ali Baba” u istanbulskom distriktu Tophane – poznatog okupljališta ljubitelja šiše. Yogurtcuoglu kaže da tvrdnja, da je jedna šiša poput pedeset cigareta, nije tačna. “Morala bi biti zaista jaka da bi imala tako žestok efekat, kao što tvrde. Tako veliku štetu bi mogao izazvati jedino tombeki – prilično jak i oštar duhan naveliko korišten u osmansko doba.”
Na televizijskim stanicama širom zemlje vrte se grafičke kampanje na kojima su prikazani otrovi i ulja kako isparavaju iz mjehurića nargile, upozoravajući stanovništvo na njene negativne efekte, ništa manje pogubnije od cigareta.
Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2005. godine, dim koji izlazi iz vodenih cijevi nargile predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje i nije sigurna alternativa za cigarete. Tokom nekoliko sati uživanja u nargili, konzumenti unesu 100 do 200 puta više dima nego iz cigarete.
I dok se upotreba cigareta na Zapadu smanjuje, najvećim dijelom zbog sve veće svijesti o njenom uticaju na zdravlje i zato što postaje socijalno neprihvaljivo ponašanje, nargila barovi su okupljališta u kojima se ljudi vole družiti.
Potpredsjednik turskog društva Zeleni polumjesec, Mehmet Akif Seylan, tvrdi da ljudi nargilu smatraju manje opasnom od duhana jer dim najprije prolazi kroz vodu.
Shodno posljednjim odredbama Regulatorne agencije za tržište duhana i alkohola, nargila barovi moraju biti udaljeni najmanje 100 metara od školskih i predškolskih ustanova. Vlasnici moraju dobiti posebnu licencu kako bi otvorili nargila barove ili prodavnice duhanskih proizvoda.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2013. godine izvijestila da od posljedica pušenja duhana godišnje umre oko šest miliona ljudi. Više od pet miliona tih smrtnih slučajeva umre zbog direktne posljedice konzumiranja cigareta, dok od istih posljedica umre i 600 hiljada pasivnih pušača.
