Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je danas govor u kojem je pohvalio vojne operacije svoje zemlje u pomoći Vladi Sirije, te najavio kako bi Rusija mogla znatno jače krenuti prema naprijed.
– Moramo ojačati vojni potencijal strateških nuklearnih snaga, naročito u vidu raketnih sistema koji pouzdano mogu probiti sve postojeće i buduće raketne odbrambene sisteme – kazao je Putin.
Drugim riječima, Rusija, koja je prije dan-dva najavila da prekida sve kontakte sa SAD, mora osigurati da njen arsenal nuklearnog oružja može izbjeći presretanja od strane neprijatelja.
Kao glavni neprijatelj koji bi mogao presretati rakete su, naravno, Sjedinjene Američke Države i njeni NATO saveznici.
Putinovu izjavu Washington Post okarakterisao je retorikom korištenom tokom Hladnog rata: “Naši projektili moraju utjerati strah u kosti neprijateljima. Ako su, međutim, NATO i SAD uvjereni da rusko nuklearno oružje mogu zaustaviti prije nego pogodi cilj, onda ono i nije baš toliko upotrebljivo”.
Naravno, ova utrka u naoružanju ne bi bila kompletna da se u nju ne uključi još neko. A taj neko je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.
Trump se jučer oglasio na Twitteru, gdje je napisao kako se “sreo sa nekim sjajnim generalima ratnog vazduhoplovstva i američke mornarice”, sa kojima je razgovarao o potrebi za ojačavanjem nuklearnog naoružanja.
Čini se da je Trump, ili neko njemu blizak, dobro upućen u Putinove namjere, pa se sprema da mu na konkretan način i odgovori.
“SAD moraju značajno pojačati i proširiti svoje nuklearne mogućnosti sve dok se svijet ne urazumi glede nuklearnog oružja – napisao je Trump.
Ovaj novi trend u nuklearnom naoružavanju u suštoj je suprotnosti sa onim iz kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća, kada je, prema tabeli koju je objavio američki ugledni list, interes Rusije i SAD-a u trci za naoružavanjem sve do 2010. godine bilježio znatan pad.
Međutim, Trumpova i Putinova izjava nam, izgleda, u tom pogledu najavljuju burnu i neizvjesnu budućnost.
