Pošto je Ankara već četvrti po veličini uvoznik sa Kosova, iza Srbije, Italije i Njemačke, ugovor s tom zemljom doprinosi otvaranju tržišta na Kosovu moćnoj ekonomiji Turske, koja je nastavila s rastom uprkos ekonomskom padu koji je pogodio većinu Evrope. BDP Turske rastao je 2010. za 9,2 posto, nakon proširenja od 8,8 posto 2011, a zatim 2,2 posto tokom 2012. Rast u drugom kvartalu ove godine dostigao je 4,4 posto.
Sporazumom potpisanim 27. septembra garantuje se trenutačno ukidanje carina iz Turske za sve kosovske proizvođače koji će izvoziti industrijsku robu u Tursku.
Građani Kosova neće morati plaćati carinsku tarifu za turske proizvode koji nisu proizvedeni na Kosovu. Carinska tarifa će se odmah ukinuti na 2.300 turskih proizvoda, uključujući i industrijsku i poljoprivrednu robu.
Prema podacima Ministarstva trgovine i industrije, sporazumom se obezbjeđuje zaštita osjetljivih proizvodnih sektora na Kosovu i na 10 godina od ukidanja carine za proizvode koji vode porijeklo iz Turske.
“Mi pazimo da tokom pregovora zaštitimo svoje proizvodne sektore, koji su se počeli razvijati i koji imaju potencijal za rast u narednim godinama,” izjavila je Mimoza Kusari Lil, kosovska ministrica trgovine i industrije u doba potpisivanja sporazuma. Ona je nedavno podnijela ostavku da bi učestvovala u kampanji za gradonačelnika općine Gjakova.
Turski ministar ekonomije Zafer Caglayan izjavio je da će taj sporazum imati pozitivnog uticaja na ekonomski razvoj obiju zemalja i da on pokazuje da se ekonomski odnosi između Turske i Kosova svakodnevno jačaju.
“Sad gradimo autoput putem ovog (trgovinskog sporazuma), tako da turski i kosovski investitori mogu bezbjedno i brzo putovati tim autoputem (između Turske i Kosova),” izjavio je Caglayan za tursku novinsku agenciju Anadolu.
Premijer Hashim Thaçi izjavio je kako se očekuje da će taj sporazum doprinijeti povećanju obima turskih ulaganja na Kosovu i povećanju obima trgovine između dviju zemalja.
Thaçi je naglasio da Kosovo priprema sličan sporazum s Albanijom, i o tom pitanju se raspravlja s albanskim premijerom Edijem Ramom.
“Cilj tog sporazuma (s Albanijom) je da se krene dalje i olakša trgovinska razmjena između dviju zemalja pojednostavljivanjem i usklađivanjem propisa i zahtjeva za transport, trgovinu i carinu,” izjavio je Thaçi.
Analitičari za Kosovo kažu da su takvi sporazumi neophodni, jer se njima ukidaju carinske barijere i otvaraju tržišta većem broju potrošača. Ibrahim Rexhepi, izvršni direktor kosovskog Centra za strateška i socijalna istraživanja, izjavio je da se 80 posto globalne trgovine obavlja putem sporazuma o slobodnoj trgovini.
“Ekonomski odnosi s turskom nisu zaključeni samo kroz trgovinsku razmjenu, nego je ta država i vrlo jak partner u drugim poljima. Ona ima tri banke na Kosovu, turske kompanije su kupci KEK distribucije (Kosovska elektroprivreda) i koncesionari za prištinski aerodrom. Ima i mnogo ulaganja u oblasti zdravstva i obrazovanja ,” izjavio je Rexhepi .
Ramadan Ilazi, izvršni direktor Kosovskog instituta za mir u Prištini, izjavio je da saradnja s Turskom, iako je vrlo važna, ne bi trebala Kosovo pretvoriti u “klijent državu” Ankare.
“Stoga bi (Kosovo) trebalo biti pažljivo u svojim donosima s Turskom, ja vjerujem da bi ono trebalo imati dobru ravnotežu u tim odnosima,” izjavio je Ilazi, naglašavajući da Kosovo prvo treba ojačati svoje strateške donose s Evropskom unijom.
