Trgovina ljudima je teško krivično djelo i teško kršenje ljudskih prava. Svake godine, hiljade muškaraca, žena i djece pada u ruke trgovaca, kako u svojim zemljama tako i u inostranstvu. Trgovina ljudima je jedan od najgorih oblika kršenja ljudskih prava jer ljude svodi na robu, ugrožava dostojanstvo, integritet i prava žrtava i njihovih porodica.
Seksualna eksploatacija donosi najveći profit i stoga je svakako najzastupljeniji oblik trgovine ljudima, kako u regiji, tako i u svijetu. Od ukupnog broja identifikovanih žrtava u regionu u 2019. godini, skoro polovina bile su žrtve seksualne eksploatacije.
Područje Zapadnog Balkana je zbog neuređenih političkih sistema, korumpiranog pravosuđa, kao i zbog posljedica sukoba, još uvijek podložno svim vrstama kriminalnih aktivnosti i krijumčarenja, u šta spada i trgovina ljudima.
Dodatna ranjivost Balkana
Pritisak koji se pojavio nakon što je turska vlada otvorila granicu za migrante i izbjeglice je povećan na sve države koje se nalaze na balkanskoj ruti, koju migranti i izbjeglice koriste. Takvo stanje pogoduje krijumčarima ljudi, koji u toj situaciji vide samo priliku za zaradu.
Walter Kemp, viši stručni saradnik Globalne inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (Global Initiative Against Transnational Organized Crime – GI-TOC) iz Ženeve, kaže da je Zapadni Balkan trenutno dodatno ranjiv zbog novog priliva velikih grupa ljudi u pokretu.
„Ako u Grčku uđe više izbjeglica i migranata, gotovo je neizbježno da će se pokušati pomaknuti prema sjeveru, a to znači u Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Nadalje, s porastom nasilja i netolerancije prema izbjeglicama i migrantima u Grčkoj, sve će više tih ljudi krenuti prema Balkanu. Proteklih dana postoje naznake da više migranata i izbjeglica već ulazi u Albaniju. Zatvaranje balkanske rute, a zatim otvaranje izlaznih vrata Grčke i Turske, moglo bi stvoriti humanitarnu krizu na zapadnom Balkanu”, tvrdi Kemp.
Trgovina ljudima uključuje upotrebu sile, prevare ili prisile radi postizanja neke vrste radnog ili komercijalnog seksualnog čina. Svake godine milioni muškaraca, žena i djece prodaju se širom svijeta. To se može dogoditi u bilo kojoj zajednici, a žrtve mogu biti bilo koje dobi, rase, spola ili nacionalnosti. Trgovci ljudima mogu koristiti nasilje, manipulaciju ili lažna obećanja o dobro plaćenim poslovima ili romantičnim vezama kako bi namamili žrtve u trgovinu ljudima.
Američka lokalna i globalna borba
Američki ambasador u BiH, Eric Nelson, u svojim zabilješkama o trgovini ljudima naslovljenim „Nije dovoljno imati dobre namjere“, navodi:
„Trgovina ljudima je zločin koji ljudima, najčešće najslabijim pripadnicima društva, uskraćuje slobodu i osnovno ljudsko dostojanstvo. Predsjednik Trump je januar 2020. godine proglasio nacionalnim mjesecom borbe protiv ropstva i trgovine ljudima i tako jasno dao do znanja da moramo spriječiti i zaustaviti trgovinu ljudima, jer ona narušava dostojanstvo čovjeka i uništava moralno tkivo društva. Kao i sve ostale zemlje, Bosna i Hercegovina nije imuna na ovu pošast. Trgovina ljudima se svakodnevno odvija pred nama širom BiH i moramo je prepoznati kao takvu kada se, na primjer, žene i djevojčice prisiljavaju na prostituciju, kada se romska djeca tjeraju na prosjačenje i prisilni brak, te tako postaju žrtve porodičnog ropstva”.
Upitno je 40 miliona dolara pomoći Sjedinjenih Američkih Država Bosni i Hercegovini, u narednoj godini ako se vlasti u BiH ozbiljnije ne počnu baviti sa pitanjem trgovine ljudima, najavila je zamjenica direktora USAID-a Bonnie Glick.
Prema posljednjem izvještaju State Departmenta, BiH je zamjereno neprocesuiranje slučajeva trgovine ljudima. Zadnjih mjesec dana zabilježeno je niz hapšenja u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori zbog trgovine ljudima, ali što je zabrinjavajuće zabilježena su hapšenja pripadnika granične policije Bosne i Hercegovine i Slovenije zbog učešća u trgovini ljudima, što govori da je problem eskalirao.
Mjere u regiji
Jezičke barijere, strah od njihovih trgovaca i / ili strah od primjene zakona često sprečavaju žrtve da traže pomoć, čineći trgovinu ljudima skrivenim zločinom.
„Granice oko Zapadnog Balkana se učvršćuju, na primjer između Mađarske i Srbije te između Hrvatske i njenih susjeda. Ako više izbjeglica i migranata uđe na Zapadni Balkan, a ipak teže ulazi u Evropsku uniju, tada će zemlje poput BiH imati problem. To je već vidljivo iz sve većeg broja ljudi u kampovima i na ulicama u mjestima poput Bihaća u blizini hrvatske granice”, kaže Kemp.
Suočen sa ovim sveprisutnim zločinom, Kongres SAD-a je naložio da se svake godine napravi izvještaj o tome kako se zemlje bore protiv trgovine ljudima, uključujući i SAD. Nažalost, kada je riječ o borbi protiv trgovine ljudima, BiH je u dva navrata dobila negativnu ocjenu u Godišnjem izvještaju o trgovini ljudima State Departmenta.
Ukoliko hitno ne postigne značajan napredak u borbi protiv trgovine ljudima, Vlada SAD suočit će BiH sa ozbiljnim posljedicama, uključujući, ali ne ograničavajući se samo na, potpunu obustavu pomoći koju pruža BiH, osim humanitarne i trgovinske, navedeno je u zabilješci ambasadora Nelsona.
U izvještaju State Departmenta o trgovini ljudima za 2019. godinu o stanju u BiH između ostaloga je navedeno da vlada Bosne i Hercegovine ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore na tome.
Domaće i strane žrtve
Međutim, Vlada nije pokazala sveukupno veće napore u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje. Pravosudnom sistemu su nedostajali kapaciteti i znanje i nastavili su redovno istraživati manje prekršaje trgovine ljudima, dok su sudije donosile kazne koje su promašile minimalne predviđene kazne za djela trgovine ljudima i navele nerazumne “olakšavajuće okolnosti” koje su dovele do smanjenje kazne.
U dijelu istog izvještaja o profilima žrtava trgovine ljudima za BiH je navedeno da trgovci ljudima eksploatiraju domaće i strane žrtve u BiH. Strane žrtve u 2018. godini bile su iz Afganistana (2), Crne Gore (3), Sjeverne Makedonije (1) i Šri Lanke (2). Bosanske žene i djevojke izložene su seksualnoj trgovini unutar zemlje u privatnim rezidencijama, motelima i benzinskim stanicama.
Marginalizirana romska djeca podvrgnuta su prisilnom prosjačenju, seksualnom trgovanju i kućnom ropstvu u prisilnim brakovima. Hiljade migranata i izbjeglica iz Afganistana, Irana, Iraka, Sirije i susjednih država koji prolaze ili su prokrijumčareni preko BiH osjetljivi su na trgovinu ljudima, posebno žene i maloljetnici bez pratnje.
Trgovci ljudima u Srbiji eksploatišu domaće i strane žrtve u Srbiji i u inostranstvu. Trgovci ljudima iskorištavaju srpske žene u seksualnom trgovanju u Srbiji, susjednim državama i širom Evrope, posebno Austrije, Njemačke, Italije i Turske. Slično stanje je i u Crnoj Gori gdje su prije svega
žrtve trgovine ljudima žene i djevojke iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja i u manjem obimu iz drugih država istočne Evrope.
Potrebna saradnja
Kemp je mišljenja da države, poput Bosne i Hercegovine, moraju poboljšati upravljanje granicama. Ali, izgradnja ograde i zidova riskira kriminalizaciju izbjeglica dok stvara poticaje za krijumčarenje migranata. Takođe se stvara skup ljudi koji bi mogli postati žrtve trgovine ljudima. U nedostatku međunarodne strategije za rješavanje trenutne krize, potrebna je bliža suradnja EU, Zapadnog Balkana i Turske.
Ambasador Nelson poručuje da svako ima ulogu u borbi protiv trgovine ljudima. Građani mogu naučiti kako prepoznati uobičajene naznake trgovine ljudima, te kako prijaviti sumnjive aktivnosti; a mogu početi praćenjem sadržaja internet stranice Ministarstva sigurnosti BiH, kako bi došli do korisnih informacija. Oni koji su, takoreći, na prvoj liniji odbrane mogu da se obučavaju kako bi bolje uočili žrtve trgovine ljudima.
Lideri u vlasti mogu alarmirati javnost u vezi sa ovim pitanjem i kao prioritet postaviti krivično gonjenje onih koji se bave trgovinom ljudima. Moramo omogućiti pravdu za žrtve trgovine ljudima, osnažiti ih i pomoći im da ponovo izgrade svoje živote. Ako nismo uspjeli ispuniti barem minimum standarda za zaštitu žrtava trgovine ljudima, onih koji su najranjiviji među nama – šta to govori o nama? Dok se BiH kreće naprijed, ni na koga se ne smije zaboraviti. Kongres SAD kao zalog stavlja svoju pomoć, jer su u pitanju ljudski životi. Nema vremena za traćenje.
