Trgovina ljudima vrlo je unosan posao na kojem oni koji se time bave godišnje zarade oko 25 milijardi eura. Među njihovim žrtvama su vrlo često djeca koja potječu iz razorenih obitelji i najveće bijede.
Bijeda, siromaštvo, nizak stupanj obrazovanja vrlo često vode u kriminal i glavni su razlozi zašto trgovci ljudima već godinama svoj „biznis“ mogu uspješno obavljati, a da im vlasti ne mogu ozbiljnije stati na kraj. Moderni trgovci robljem svoje žrtve prisiljavaju na prostituciju, na rad, na prošenje i vrlo često im nasilno vade i organe za transplantaciju koji na crnom tržištu imaju visoku cijenu. Tačan broj žrtava je gotovo nemoguće izbrojati. Službeni podaci, rezultati najnovijih istraživanja Ureda Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala, pokazuju da se njihov broj povećava pogotovo među djecom i mladima. U 132 zemlje je, navodi UN, broj žrtava trgovine ljudima među mlađima od 18 godina porastao u odnosu na protekle godine.
Naime, u razdoblju između 2003. i 2006. godine je postotak djece u sveukupnom broju iznosio 20 posto. Između 2007. i 2010. se ovaj postotak već povećao na 27 posto. Dvije trećine među njima čine djevojčice, a većina maloljetnika koji su pali u ruke trgovcima ljudima dolaze iz Afrike, s Bliskog istoka, zemalja južne Azije i Pacifika. Najčešći oblik zlostavljanja i zloupotrebe su prisilna prostitucija (58 posto) i prisilni rad (36 posto) kao što je prošenje i rad u domaćinstvima.
Što se tiče Evrope, ovdje po broju žrtava trgovine ljudima prednjače zemlje na istoku kontinenta. Kako navodi Anne Lütkens iz njemačkog UNICEF-a, većinom je riječ o djeci koja potječu iz razorenih obitelji i siromaštva. “Primjer, u Rumunjskoj ima mnogo djece koja čak nakon rođenja nikada nisu bila registrirana, odnosno, prijavljena. Ta djeca mogu jednostavno nestati bez da itko ikada može dokazati da su uopće postojala”, kaže Lütkens.
U Rumunjskoj je situacija posebno dramatična. Ovdje čak oko 84.000 djece žive ili sama ili samo s jednim roditeljem ili kod nekog člana rodbine. Vrlo često se događa, navodi njemački UNICEF da roditelji odu u inozemstvo zbog posla i djecu prepuste samima sebi. „Ta su djeca posebno ugrožena“, kaže Lütkens i dodaje kako je slična situacija i u Bugarskoj i Moldaviji.
Prijetnje, nasilje i prevare
No, usprkos ovim velikim brojkama, hapšenja trgovaca ljudima su ipak rijetka. Tokom 2010. godine je primjer u cijeloj Europskoj uniji svega 1.250 osoba dovedeno pred sud i osuđeno. Kako navodi Jörg Ziercke, predsjednik Saveznog ureda za borbu protiv kriminala, u Njemačkoj je tijekom 2011. godine zaključeno svega 482 slučaja s područja „Trgovina ljudima s ciljem seksualnog iskorištavanja“. Većina počinitelja su bili njemačke nacionalnosti, zatim Bugari, Rumunji i Turci.
Ziercke objašnjava kako je najveći problem u tome što su žrtve rijetko kada spremne surađivati s policijom ili s organizacijama za borbu protiv trgovine ljudima. „A bez njihovih izjava i svjedočenja, nema niti istrage“, kaže on. Samim time, nije ni čudo da kriminal ove vrste ne samo da se ne smanjuje već i cvijeta. Prema procjenama Europske komisije, dobit iz ove vrste kriminala diljem svijeta iznosi oko 25 milijardi eura godišnja
