No, umjesto da eskaliraju u jednom globalnom ratu, međublokovske tenzije i interesi usmjereni su na niz manjih, lokalnih i regionalnih ratova koji se svode na osvajanje prostora, novih tržišta i prisvajanje tuđih zaliha energije, prije svega nafte i plina.
Četvrti svjetski rat, kako predviđaju geostratezi, vodit će se za vodu i za osnovne biološke resurse za život. Procjenjuje se da će do 2025. dvije trećine ljudi na svijetu živjeti u područjima s “akutnim vodnim stresom”. Voda je osnovno ljudsko pravo, pravo na opstanak, ali moramo imati na umu da voda nije obnovljivi izvor.
“Blue Gold” izvještava kako će korporativni divovi prisiliti zemlje u razvoju da privatiziraju svoje vodne resurse.
Wall Street investitori već imaju svoje vodne izvozne programe za uključivanje u “globalnu katastrofu” koja će nastati nedostatkom vode.
Korumpiranim vladama voda koristi za ekonomsku i političku korist, a vojnom kontrolom vode dobivaju se i novi geopolitički interesi, te otvaraju pozornice za novi svjetski rat za vodu.
Prema priopćenju ICRC-a (Međunarodnog odbora Crvenog križa) sa Svjetskog foruma o vodi koji je održan 12.03.2012 u Marseilleu, procjenjuje se da u svijetu više od 780 miliona ljudi nema pristup čistoj vodi, a oko 2,5 milijarde nemaju osnovne sanitarne uvjete.
Još 1999.godine iz Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) izviješteno je da je oko 200 znanstvenika u 50 zemalja identificiralo nedostatak vode kao jedan od dva najveća problema zabrinutosti za novo tisućljeće (drugi je globalno zatopljenje).
Vjeruje se kako će do 2020. biti potrebno 17% više vode nego što je dostupno ako se želi “nahraniti svijet”, prenosi portal Advance.hr.
Postoje nekoliko razloga za vodnu krizu.
Jedan od njih je porast stanovništva i težnja za boljim životnim standardima. Drugi je zagađenje vode koja je dostupna, a postaje neprikladna za uporabu.
Aralsko jezero u centralnoj Aziji, jedan je od najočitijih primjera onoga što zagađenje i krivo korištenje vodnih resursa može učiniti kako zemlji, tako i vodi.
Nekada jedno od četiri najveća jezera u svijetu sa površinom od 68.000 kvadratnih kilometara, Aralsko jezero, nazivano još i Aralsko more, se stalno smanjuje. Od 1960-ih, nakon korištenja rijeka za projekte navodnjavanja, do 2007, jezero je imalo samo 10 posto izvorne veličine.
Stanovništvo je u porastu, ali zalihe vode nisu. Ljudi imaju na raspolaganju manje od 0.08% cjelokupne vode na Zemlji.
Procjenjeno je da će se tokom prva dva desetljeća 21. stoljeća korištenje vode povećati za oko 40 posto.
Sve vlade nastoje riješiti svoje probleme vode korištenjem zaliha podzemnih voda, umjesto oslanjanjem na kišu i površinske vode.
No, to je kao da stalno povlačite novac s bankovnog računa, bez da išta stavljate na njega, upozorili su naučnici.
