Dok je posljednjih mejseci bjesnio sukob oko mogućeg Grexita i nejedinstvo oko politike spasavanja Grčke punilo naslovne stranice, u Njemačkoj se insistiralo na strogoj politici štednje a rastao je i strah povjerilaca da nikada svoj novac neće dobiti nazad, u isto vrijeme je nekoliko poznatih ekonomista u tri vodeće američke publikacije neformalno i tiho sugeriralo da možda postoji sljedeći izlaz: njemačko napuštanje eurozone.
Njemačka, tako glasi razmišljanje, napušta zajedničku monetarnu uniju i time oslobađa put zemljama s juga Europe da svoja zaduženja stabiliziraju znatnim smanjenjem vrijednosti monete i time stave pod kontrolu i svoju ekonomiju. Pri tome se misli na Grčku, Italiju, Španjolsku i pod određenim uvjetima i na Portugal. Ashok Mody, sa američkog Univerziteta Princeton, je obrazlažući ovaj koncept u svom komentaru, od 17. jula, pisao o tome zašto preferira Gerxit (dakle „German Exit“) umjesto Grexita (izlaska Grčke iz eurozone).
„Reorgranizacija monetarne unije u narednih 25 do 30 godina je neizbježna“, kaže Mody za DW. „Jedino pitanje je: koji je najrazumniji put za to, koji je najmanje razoran put da bi se to ostvarilo?“
Fiskalna luđačka košulja
Mody zastupa stajalište da je njemački ministar financija u krivu kada spaja pitanje grčkih državnih dugova sa „eksperimentom zvanim eurozona“. „Schaeubleova pretpostavka je sljedeća: Ako Grčka napusti euro, onda će eurozona sa preostalim članicama funkcionirati bez problema. Schaeuble ne vidi problem u konstrukciji eurozone, već samo u nesposobnosti Grka da slijede europska pravila igre“, kaže Mody.
Mody potpuno shvata da Grčka ima problem dugovanja, ali naglašava da dugovanja nemaju ništa sa ostalim problemima sa kojima se monetarna unija bori. „Ako se ne dogodi ništa osim toga da Grčka napusti eurozonu, onda će sigurno vrlo brzo izroniti novi „grčki“ problem. Problem je da toliko različitih ekonomija ne može biti gurnuto u monetarnu i fiskalnu luđačku košulju i taj problem će ostati.“
On smatra, kao i brojni drugi ekonomisti i kritičari eurozone, da će Italija neizbježno biti sljedeći problem eurozone. „Mi ne znamo da li će Italija biti u stanju da plati svoje dugove“, kaže Mody i dodaje: „Pokušaj da se zemlje različitih mogućnosti, različitih istorijskih preduvjeta i različitih kultura primoraju na to da budu u jednom kalupu jednostavno ne funkcionira.“
„Nepromišljena unija“
Mody smatra da je jasno da bi u najmanju ruku najproblematičniji izlaz iz krize bio ako bi se Njemačka vratila njemačkoj marki. „Njemačka bi izlaskom iz eurozone najmanje pretrpila.“
Ideja „Gerxita“ umjesto „Grexita“ nije nova. Ona potiče u najmanju ruku iz 2012. godine. Tada je američki investitor Georg Soros na jednom blogu opisao kako bi mogao izgledati izlazak Njemačke i zašto bi taj izlazak mogao djelovati vrlo korisno: „Njemačka bi dobila svoju vlastitu, jaku monetu, a slabe ekonomije bi se ponovo mogle oporaviti zahvaljujući znatno oslabljenom euru. Nijemci bi postali bogatiji, a južni Europljani bi bili manje siromašni.“
Istog dana, kada je Mody objavio svoj komentar, Ben Bernanke, bivši šef američkih Federalnih rezervi, je u komentaru za Brookings Institut napisao da Europa ne doprinosi rješenju grčke dužničke krize.
Dok je stopa nezaposlenosti u eurozoni proteklih godina pala za 11 posto, u Americi je pala na 5,3 posto i time bila najniža u posljednjih nekoliko godina. Bernanke je rekao da postoje velike razlike u eurozoni: u Njemačkoj je nezaposlenost trenutno ispod pet procenata, dok je u ostalim zemljama euro zone oko 13 procenata. „Uvođenjem eura je bilo obećano povećanje standarda i unapređenje europske integracije“, napisao je Bernake. No to se, kako je napisao, nije dogodilo i neće se dogoditi sve dok su zemlje eurozone ekonomski toliko različite.
Ove zemlje su, kažu analitičari, ne samo različito učinkovite, one imaju i sasvim različite ekonomske pretpostavke. Stoga, kako kaže Mody, ideja pravljenja monetarne unije sa toliko različitim zemljama nije bila vrlo pametna. „Unija je bila loše osmišljena i sada je prouzrokovala velike probleme.“
Bez jake političke volje da se monetarna unija održi u životu, ona će se neizostavno raspasti, upozoravaju eksperti. Zemlja, koja bi zbog toga najmanje pretrpjela, jest Njemačka, slažu se Mody, Bernake, Soros i brojni drugi. Mody stoga smatra da ovo saznanje pokazuje kako da se pronađe ravnoteža za različite zemlje i predlaže postojanje dvije monete: eura za jug i njemačke marke za sjever. „No u narednih 15 godina mogli bi postojati i 15 novih moneta“, kaže on.
Prijeti katastrofa
Istodobno se za riječ javljaju i drugi, poput Iana Begga i Johna Ryana profesora sa London School of Economics, koji smatraju da bi izlazak Njemačke iz euro zone bio katastrofa.
„Nakon osnivanja Europske unije uvođenje eura je jedno od najveći dostignuća Njemačke u drugoj polovini dvadesetog stoljeća“, kaže Ryan za DW. „Iz političkog ugla gledano tu je investirano veoma mnogo kapitala.“
Stoga je euro geopolitičko dostignuće sa jakim potencijalom. Europa, konstatira on, je sigurna luka za investicije i poslovne veze.
„A Njemačka, koja napušta euro, bi time poslala jedan razarajući signal. Ne može se pretpostaviti da bi euro zona preživjela.“
Ukoliko bi Njemačka napustila euro zonu, onda bi velikom brzinom to uradile i Nizozemska, Belgija, Austrija i baltičke zemlje, kaže Ian Begg. Kontinent bi se, prema njegovom mišljenju, slomio i zbog tih posljedica bi trpio kako sjever tako i jug. A zemlje poput Irske, Slovačke i Slovenije bi ostale visjeti u zraku.
Njemačka bez eura, što bi za posljedicu imalo Europu u raspadanju, bi svakako imala „dalekosežne posljedice za europsku integraciju i euro. To bi u Berlinu bilo shvaćeno kao katastrofa.“
„Izlazak Grčke iz eurozone bi bio loš za euro, ali ni blizu tako loš kao kada bi Njemačka napustila eurozonu,“ kaže Ryan. „To bi bila katastrofa za Njemačku i za samu eurozonu, i to bi dovelo u pitanje cijelu europsku konstrukciju.“
