Kosovo – najmlađa država u Europi, prva je zemlja koja je prihvatila prijedlog Donalda Trumpa i prihvatila svoje državljane koji su se borili ili živjeli na teritoriju pod kontrolom ISIL-a. Tajna operacija prijevoza odvijala se u rano jutro 20. travnja ove godine.
Charter avion koji je pod velom mraka sletio na prištinski aerodrom dovezao je 110 kosovskih građana koji su posljednjih mjeseci živjeli kao zarobljenici u kurdskim logorima na sjeveru Sirije, uz granicu s Turskom. O njihovu povratku ništa nije znala ni njihova rodbina. Kako je izvijestio Deutsche Welle, a to im je potvrdio i Mensur Hoti, zbog slijetanja aviona prištinski je aerodrom bio nekoliko sati zatvoren za javnost.
Među 110 putnika bile su 32 žene, 74-ero djece i četiri muškarca. Sve su ih odmah prebacili u zatamnjene autobuse. Muškarce su odvezli u najstrože čuvani zatvor u Podujevo, a žene i djecu smjestili su u dolazni centar Vranidol zbog liječničkog i psihološkog pregleda.
Nakon toga djeci su, tijekom ljetnih mjeseci, organizirali igraonice i postupno ih vraćali u normalan život te ih pripremali za vrtić ili polazak u školu. S njima su intenzivno radili i još rade psiholozi. Psihijatrica Valbona Tafilaj predvodi tim od 20 psihologa i psihijatara koji im pomažu da se uključe u svakodnevni život i pokušavaju zadobiti povjerenje povratnika. Kako kaže, svi su bili traumatizirani nakon dolaska:
“Došli su iz ratnog područja, gdje su proživjeli ili svjedočili okrutnim zločinima i teškim bombardiranjima, gledali mrtve i ranjene.”
Postupak predviđa i uključivanje njihovih obitelji i susjeda u proces integracije, a na terapijske tretmane žene i djeca ipak moraju dolaziti u prištinski psihijatrijski centar, u sveučilišnoj bolnici. Kako je rekla, sva djeca starija od šest godina bila su u rujnu spremna za polazak u školu.
No njihove majke i dalje ostaju u kućnom pritvoru i čekaju suđenja za suradnju s teroristima. Zbog toga je i njihovoj djeci ograničena sloboda kretanja. Na pitanje smatra li da je neka od 32 povratnice opasna zbog moguće povezanosti s ISIL-om psihijatrica nije željela odgovoriti zbog, kako je rekla, medicinske tajne.
Akcija repatrijacije bila je vrlo složena jer Kosovo nema službene odnose s kurdskim jedinicama Sirijskih demokratskih snaga, koje kontroliraju područje na sjeveru Sirije, a podržava ih SAD kao saveznik kurdske vojne koalicije. SAD je odigrao ključnu ulogu u povratku kosovskih državljana u domovinu.
SAD je odigrao ključnu ulogu u povratku kosovskih državljana u domovinu. No najteži dio rada s povratnicima iz IS-a, a to govore i stručnjaci iz drugih europskih zemalja, jest ideologija i suočavanje.
Brojne europske države ne žele primiti čak ni djecu koja su rođena u Europi, ali su odrastala na teritorijima koji su bili pod kontrolom ISIL-a. I njemačka i nizozemska sigurnosna agencija izdale su upozorenja u vezi s opasnošću koju, kako kažu, ta djeca predstavljaju.
Šef njemačke obavještajne agencije Hans-Georg Maassen rekao je da su im tamo “isprani mozgovi i da su radikalizirani” te da su potencijalno opasni. Nizozemska sigurnosna agencija AIVD upozorila je da su malodobnu djecu poučavali kako “onaj tko se ne pridržava ispravnog tumačenja islama mora biti kažnjen”.
Dječaci koji su jedva prešli dob od 10 godina, a s kojima su razgovarali novinari u prihvatnim logorima, rekli su da su im u školama predavali “učitelji” kojih su se jako bojali jer su ubijali ljude.
Ispričali su da su u školama učili kako se postaje bombaš samoubojica, kako se sastavlja i rastavlja oružje, sve o tipovima raketa i minobacačkih bombi. Naučili su ih mjeriti vrijeme satnim mehanizmom, ali samo zato da bi znali kako postaviti tempiranu bombu.
Upravo zbog toga su strahovi u vezi s djecom najveći kad je riječ o ovim, tzv. lavovima kalifata, koji su trebali postati nova generacija IS-ovih boraca i koji su uvježbavani u posebnim kampovima. Osim obuke u baratanju s oružjem, oni su bili pod jakim propagandnim utjecajem o neophodnom pogubljenju svih nevjernika i neprijatelja.
Smatra se da je oko 5000 Europljana otišlo u Siriju i Irak i pridružilo se ISIL-u, ali se ne zna točan broj djece jer je manji broj njih otišao iz Europe s roditeljima, ali ih se u samoprozvanom kalifatu mnogo više rodilo.
Najveći problem su, kako kažu sigurnosni stručnjaci iz zapadnih zemalja, dječaci u dobi od 10 godina jer su prošli takvu obuku u školama, a njih bi moglo biti oko 10 posto od ukupne populacije djece.
Osim toga, kako se pokazalo i s povratnicama na Kosovo, njihove majke i dalje nose nikab i prakticiraju u svakodnevnom životu najstroža pravila islama. Takav je slučaj i s dvije sugovornice koje su se vratile s Kosova.
Vlora, kako se predstavila novinarima, također je pod nadzorom i u kućnom pritvoru u kući svojih roditelja. Živjela je pet godina u “kalifatu”, a nikab ne skida ni kod kuće pred obitelji. Religija, kako je rekla, i dalje joj je vrlo važna. Ima 22 godine i već je dva puta bila udovica. Otišla je u Siriju s prijateljicom, koja je tamo poginula, a prije odlaska lagala je ocu da ide u Tursku na odmor.
Danas kaže da je odlazak bio pogreška i smatra da bi joj se ne bi trebalo suditi jer nije nikog ubila nego je sjedila u kući. Smatra da je žrtva i da je samo slijedila svog tadašnjeg partnera. Ipak, ukućani priznaju da još to nije ona djevojka kakva je bila prije odlaska jer Vlora puno moli i strogo prakticira vjeru.
Fatos Makolli, vodeći antiteroristički dužnosnik na Kosovu, muči se s drukčijim problemima. Pita se u kojoj mjeri povratnici predstavljaju sigurnosni rizik.
Kosovo ima oko dva milijuna stanovnika, ali po broju onih koji su se pridružili ISIL-u u odnosu na broj državljana uvjerljivo je na prvome mjestu u Europi.
Procjenjuje se da je tamo otišlo oko 400 Kosovara, a iz Njemačke, s 82 milijuna stanovnika, primjerice, otišlo je tek oko 1050 džihadista. Istodobno i Njemačka, i Velika Britanija, i Francuska, kao i Belgija i Nizozemska, protive se povratku svojih državljana koji su se pridružili ISIL-u, a tek su odobrili nekoliko iznimki samo djeci.
Kako kaže Makolli, oni su odlučili vratiti svoje državljane jer su zaključili da bivši džihadisti neće zauvijek ostati pod nadzorom Kurda i da bi mogla postojati opasnost od bijega iz logora i recidivizma.
“Od 2014. do danas uhitili smo više od 150 pripadnika IS-a, a više od 80 smo ih osudili.”
Utjecaj konzervativnih struja islama porastao je na Kosovu nakon 1999., a lokalni imam tvrdi da ih nije radikaliziralo učenje islama nego ih je na odlazak u Siriju natjeralo siromaštvo i besperspektivnost života na Kosovu.
