O Brozovom životu, iako je riječ o najistraživanijem političaru Jugoslavije i danas postoje mnoge nepoznanice. Javnost uglavnom ne zna da su njegovi roditelji sahranjeni u Kupincu, kao i to da Tito nikad nije obišao to mjesto. Ta priča zapravo podgrijava one najveće teorije zavjere o Brozu, koje tvrde da on i nije bio zagorski seljak nego ruski plemić ili dete austrijskoga grofa…
Postavlja se pitanje zašto nikad nije bio na grobu svojih roditelja, ali i svog djeteta… Prije više od 90 godina, u mrkloj noći, na groblju dvojica muškaraca kopala su malu raku – dovoljno veliku tek za kovčežić.
Sahranjen usred noći dok su svi spavali
Nisu strahovali da će ih iko otkriti, cijelo selo je spavalo. Seljak Franjo Bistrica pomogao je prijatelju da napravi kovčeg i sad s njim kopa raku na groblju. Godina je 1920. Dvojica muškaraca sahranjuju tek dva dana starog dječačića, sina Franjina prijatelja – Josipa Broza koji će kasnije u cijelome svijetu postati poznat pod nadimkom Tito.
Dječaka nisu mogli legalno da sahrane. Nije bio kršten, a sveštenici nisu dopuštali da se nekršteno dijete sahrani na groblju. Međutim, Tito se nije dao spriječiti. Sahranio je sina, ali nije obilježio njegov grob. Nekoliko dana prije došao je u Kupinec, selo kraj Jastrebarskog, gdje su mu se roditelji doselili iz Kumrovca.
Titov otac Franjo dobio je kuću 1912. od banke za koju je radio, a koja je u Kupincu imala posjed, većinom šumu u kojoj je Franjo bio lugar. Tito je došao iz Rusije, a s njim je došla i njegova prva supruga Pelagija. U knjizi Vladimira Dedijera “Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita” postoji Brozovo svjedočanstvo o povratku.
“Stigao sam tamo jedne noći i našao oca i jednog od svoje braće kod večere. Kazali su mi da je moja majka Marija umrla 1918. Samo nekoliko sati kasnije, moja mi je žena rodila prvo dijete, sina. Ali je on umro nakon dva dana“, svjedočio je Tito.
Ocu nikad nije oprostio vezu sa udovicom
Ipak, dok je Kumrovec i danas poznato rodno mjesto Josipa Broza Tita, Kupinec je gotovo zaboravljen. Kamena ploča ispod koje leže kosti njegove majke Marije, oca Franje i sestre Tilde dobro je očuvana.
Za nju se brinu komunalci, a u Jugoslaviji su se brinuli vojnici Jugoslavenske narodne armije (JNA). Pažnju privlači očita razlika u vrednovanju pojedinih članova Titove porodice. Na vrhu ploče najvećim slovima piše “Titova mama”. Međutim, Franju se na ploči ne oslovljava tatom nego ocem. Ništa čudno, zna li se da Tito ocu nikad nije oprostio vezu s jednom udovicom nakon majčine smrti.
Na policama čuvao knjige sa fotografijama
Tito je obožavao lijepa odijela, a bio je ponosan i kad bi njegova supruga zasjenila ostale prve dame, nekad i kraljice. Želio je da ona u svakoj prilici izgleda savršeno. Šezdeset godina poslije radnici beogradskog Muzeja historije pronašli su nikad viđene Jovankine fotografije na kojima čita magazine, njene skice s krojevima…
Na policama kancelarije nekadašnje Titove rezidencije stajale su knjige koje su zapravo bile kutije, a u svakoj od njih nalazilo se od 100 do 150 fotografija. U više od 700 kožnih kutija u radnoj sobi Jovanke Broz fotografije su bile hronološki poređane, a na vrhu svake kutije stajao je njihov kratki opis. Pronašli smo ih čak 150.000, a prikazuju Brozove na protokolarnim putovanjima po svijetu i to zlatnih pedesetih te šezdesetih godina prošlog vijeka. Da proučimo jednu kutiju trebalo nam je nedjelju dana. Gledali smo kako su se odijevali i gdje su sve bili. Jovanka se na putovanja po stranim državama presvlačila šest puta na dan“, ispričala je koautor izložbe Dušica Knežević, autorica izložbe u Muzeju historije.
Tito je Jovanku odveo i u Rijeku kod jedne od najtalentovanijih jugoslavenskih krojačica Žuži Jelinek, iako je za prvu damu šivao i sam Kristijan Dior. O tome svjedoči i modni beogradski modni kreator Aleksandar Joksimović, koji je bio u studiju te francuske kuće.
Jovanka opsjednuta dijetama, podmetali joj šunku
Tamo je zaisata stajala Jovankina lutka s mjerama, kako ona ne bi svaki tren morala da putuje u Pariz. Jedini problem bio je što je stalno bila na dijetama. Debljala bi se i mršavila nekoliko kilograma, a toga se prisjetio i Titov lični garderober Đorđe Stojanović. Čim bi izgubila pola kilograma, zvala bi krojače koji su morali da sužavaju gotovo svu njenu garderobu. Da si smanje količinu posla, u njen su frižider podmetali omiljenu kuvanu šunku pa Jovanka nije dugo izdržala na dijeti.
Vojska ljudi pripremala ih je za putovanja. Svi komadi odjeće bili su numerisani, šeširi su stajali u posebnim kutijama, kao i rukavice, torbice. Na svako putovanje Tito bi nosio pedesetak odijela, a isto toliko kombinacija imala bi i Jovanka. Živjeli su i ponašali se kao najveće svjetske zvijezde. Danas bi se s Titom mogao mjeriti jedino Elton Džon. Pa svaki kovčeg Brozovih imao je od 30 do 50 kilograma! To su bili ručno rađeni primjerci koji su imali posebne izrađene pregrade za odijela i haljine. U pratnji predsjednika i prve dame bilo bi tako najmanje 30-ak ljudi koji nisu imali nikakav drugi zadatak nego da se brinu o njihovom izgledu. Neki stručnjaci, rekla je Knežević, procijenili su da je svako takvo putovanje državu koštalo današnjih milion dolara!
