Premijeri Srbije i Kosova dogovorili su formiranje privremenog razvojnog fonda za sjever Kosova. Pokrenuto i pitanje paralelizma institucija na sjeveru i posebnosti srpskog naroda koji živi na Kosovu.
Četvrta runda dijaloga premijera Srbije i Kosova u Briselu rezultirala je dogovorom o privremenom rješenju za formiranje posebnog fonda u koji će se slivati prihodi od naplate carine za robu namijenjenu sjeveru Kosova. Premijer Srbije Ivica Dačić, poslije gotovo pet sati razgovora sa premijerom Kosova i šeficom evropske diplomatije, objašnjava:
„Taj fond bi oformila EU, a u njemu bi učestvovali i predstavnici prištinskih vlasti i predstavnici Srba iz opština sa sjevera. Sve što se prikupi, sve dažbine na robu koja ide na sjever ići će u taj fond i koristiće se isključivo za razvoj sjevera Kosova.“
I dok premijer Srbije naglašava da ovakvo privremeno rješenje zadovoljava zahtjeve Srba sa sjevera koji ne žele da plaćaju carine prištinskim vlastima, premijer Kosova u prvi plan ističe namjenu ovog fonda, koji će biti usmjeren za razvoj sjevera kao, prema njegovim riječima, „najnerazvijenijeg dijela Kosova.“ U pisanom saopštenju, šefica evropske diplomatije, Ketrin Ešton, potvrdila je postizanje „privremenog dogovora o naplati carina, akciza i PDV-a na prijelazima pod zajedničkim upravljanjem.
Autonomija, posebnost ili specijalni odnos?
Kada je u pitanju druga tema sinoćnjih (17.01.) razgovora u Briselu, koja se odnosi na pitanje paralelizma institucija na sjeveru, kosovski premijer, Hashim Thaçi, kaže da je „srpska strana preuzela obavezu da počne sa rasformiranjem paralelnih institucija i povlačenjem paralelnih bezbjednosnih struktura Srbije sa Kosova.“
Premijer Srbije, Ivica Dačić, pak naglašava da se razgovaralo samo o modalitetima za rješavanje pitanja paralelizma institucija, odnosno kako doći do institucija prihvatljivih i za Prištinu i za Srbe sa Kosova, kao i o rješavanju pitanja „posebnosti“, odnosno „specijalnog odnosa“ prema Srbima koji žive na Kosovu.
„Srbija sigurno neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, ali na osnovu platformi i Rezolucije moramo doći do određenih rješenja kako da se organizuje život Srba, njihove institucije i zajednica, kako da se definišu njihovi odnosi sa Beogradom i Prištinom i kako da funkcioniše život u situaciji kada nema konačnog rješenja za status Kosova“, istakao je Dačić.
Kako do normalizacije odnosa u interesu i Srbije i Kosova?
Predsjednik Vlade Srbije kaže da će upravo ta pitanja biti predmet daljeg političkog dijaloga. Nova runda razgovora Beograda i Prištine zakazana je za drugu polovinu februara i trebalo bi da traje dva dana. Šefica evropske diplomatije kaže da od „februarskog intenzivnog dijaloga očekuje značajan progres po pitanjima koje je postavio Savjet EU prošlog decembra“.
Srpski premijer očekuje da do aprila, kada se podnosi novi izvještaj Evropskom savjetu, dođe do napretka i to „ne samo zbog evropske perspektive“, već i zbog potrebe da se iznađu rješenja „u skladu sa državnim i nacionalnim interesima“.
Istovremeno je premijer Kosova, Hashim Thaçi, na odvojenoj konferenciji za novinare zaključio: „Ja sam sada veći optimista nego na prethodnim sastancima jer se razgovor odvijao u pravcu pune normalizacije međudržavnih odnosa između Srbije i Kosova, što će voditi recipročnom priznanju tih država.“
