Prvo je nadošao crni zrak, nakon toga voda. Svaka bujica bila je sve jača i jača. Zadnja je nosila sve pred sobom, praćena kamenjem i drvećem razorila je i zatrpala selo. Ovako o tih 30-tak kobnih minuta silne poplavne kiše, svjedoče stanovnici Šipkovice.
Mještani ovog šarplaninskog sela pričaju da nikad nisu vidjeli ništa slično. Jedni kažu da je nevrijeme sličilo tornadu, dok su drugi bili zaprepašćeni snagom prirode. Bespomoćni su bili njihovi napori da reagiraju u tim trenucima. Četvoro djece je stradalo u poplavi. Desetak kuća je razrušeno.
Mjesto gdje je prošla bujica, izgleda užasavajuće.
Iljaz Kamberi 40 godina živi u Njemačkoj. U Šipkovicu je došao na odmor i da dopuni svoju biblioteku, koja mu je strast. Bujica je probila kroz dio njegove kuće i ostavila pustoš.
„Imao sam predosjećaj da će se nešto desiti. Počela je kiša, vikao sam ljudima da bježe. Bujica je dolazila u tri ture. Prvo čista voda, nakon toga sa kamenjem i blatom. Zadnja je bila ogromna. Troje djece je izgubilo život ovdje ispod moje kuće. Kad se sve završilo, kad sam se malo umirio, došao sam da provjerim moje knjige koje sam skupljao cijeli život i, nažalost, zatekao sam ih uništene “, kaže Iljaz.
Dok se istražuju razlozi zašto je došlo do tragedije ovih razmjera, svako u Šipkovici ima svoje mišljenje.
„Radovi na vodovodu koji se odvijaju u planini, gradnja novih kuća, a i sječa šume, možda imaju uticaj na ovo što se desilo. Ne mogu da zamislim šta bi bilo da je to nevrijeme potrajalo duže“, kaže Zemri Jahja.
Drugi kažu da se pri izgradnji kuća, potok koji prolazi kroz selo, pomjerao sa jedne na drugu stranu, što je predstavljalo problem kada se slila veća količina vode. Rješenje, kažu, moglo bi da bude u izgradnji kanala u koji bi se slijevala voda i koji bi kružio oko sela.
Svi strahuju da se nešto slično ne ponovi. Plaši ih i samo malo jači zvuk. Sada kad su kuće oštećene, a teren još neraščišćen, novo nevrijeme bi moglo da sravni sve. Do sada, kažu, kako nije bilo inicijativa institucija da se rizik od poplavne kiše smanji.
Slična katastrofa je pogodila i naselje Mala Rečica, predgrađe Tetova, gdje su život izgubile dvije osobe. Na oba mjesta sada se procjenjuju štete, čiste se „planine“ zemlje, a mještani i vlasti pokušavaju normalizirati život.
Grad prekriven muljem
U Tetovu, u podnožju Šar planine, dok je trajala oluja, podivljala je rijeka Pena i poplavila veliki dio grada.
Vlasnik automehaničarske radionice, koja se nalazi na mjestu gdje se rijeka izlila iz svog korita, kaže da još preračunava štetu koja bi mogla dostići i 200.000 eura. Pokazuje kako su mulj i voda preplavili podrume u kojima je čuvao skupe aparate i autodijelove.
Ljut je na odnos nadležnih institucija i ima namjeru da izgradi zid između rijeke i svoje radionice, kako bi se zaštitio ukoliko se ponovi nešto slično.
„Poplavili smo zato što korito rijeke nije bilo čisto. Niko nije došao da me kontaktira. Nema države, nema općine, ništa. Sve je bilo prekriveno muljem i blatom“, kaže on.
Čisti se i oko ostalih objekata kraj rijeke. Kej rijeke Pene sada izgleda pusto. Trava je pretvorena u blato, a velik dio grada još je prekriven prašinom koja se raznosi kroz zrak.
Općinski vlasti su saopćile da se ne osjećaju odgovornim i da se korito rijeke redovno čistilo. Ali, svaki prolaznik je imao priliku da vidi kako rijekom stalno pluta plastika i drugo smeće, građevinski materijali, čak i kućni aparati.
Univerzitetski profesor Vulnet Paloši, ekspert za infrastrukturna pitanja, kaže da više subjekta sudjeluje u ovom problemu. Neplanski radovi, prema njemu, su veliki problem. Dio održavanja rijeke spada pod općinsku, a dio pod državnu ovlast. Često jedni drugima prebacuju krivicu.
„Priroda kažnjava kad se radi u protivnosti sa njenim zakonima. Općina sa svojim stručnim osobljem i kapacitetima nije spremna odgovoriti ovim izazovima. Pomješane su ovlasti, nije jasno ko je odgovoran za šta, nema koordinacije državnih i lokalnih institucija, i to je ostavljeno tako dvadeset godina. Naravno da je i ljudski faktor pridonio za katastrofu. Ako je neko promijenio riječno korito, ili postavio zidove ili kuće bez stručne analize, to je pogrešno, ali opet se postavlja pitanje ko je trebao da intervenira i da spriječi ili kazni takva dejstva“, kaže Paloši.
Dodaje kako i sada u raščišćavanje terena u Šipkovici i Maloj Rečici, koje su najpogođeniji od poplavne kiše, nedostaju stručne komisije koje bi odgovorile zašto su se desile takve poplave i koje bi procijenile koji objekti su bezbjedni za život, a koje opasni i mogu napraviti dodatni problem.
„Puno stvari u Tetovu se radi bez analize i odgovarajuće dokumentacije. Grad se već duže vrijeme bori sa nedostatkom vode za piće, sa zagađenošću zraka, nema odgovarajuću kanalizacijsku mrežu, nema stanicu za pročišćavanje, nema uređeni saobraćaj. Prema mom mišljenju, Tetovo je potpuno zapostavljeno u ovim međupartijskim i političkim previranjima“.
Tetovo, čudovište od betona
Bivši gradonačelnik Tetova Murtezan Ismaili, kaže da grad nije uradio puno za zaštitu od ovakvih elementarnih nepogoda: „Izgradnja stambenih objekata na kritičnim mjestima bez preciznih urbanističkih planova nije smjela da se dozvoli, dok odnos prema okolišu, sječa šume i bacanje otpada, kao i toleriranje takvih radnji je užasno i sramno.“
„Tetovo se gradi intenzivno u posljednjem periodu, nažalost često i bez poštivanja standarda. Grad je ostao bez trunke zelenila, svaki slobodni prostor je iskorišten da se nešto izgradi. Ima puno bespravnih radova koje bi općina trebala kontrolirati, ali postoje razni interesi koji su pomiješani. Tetovo je postalo gromada od betona koja ne može da diše. U to smo pridonijeli i mi građani, i vlasti“, kaže on.
Ismaili dodaje da će biti teško da se Tetovo i njegova okolina vrate u normalu.
„U tom, takozvanom, urbanom kriminalu, ne mogu brzo i lako da se popravljaju greške. Ja se nadam da će naša buduća pokoljenja naći način i mogućnost da se nose s ovim problemom, međutim to će biti jako teško“.
Analizama protiv erozija
Divlja gradnja, bespravna sječa šume i nepropisno odlaganje otpada su utjecali na snagu poplava u tetovskom regionu, kaže profesor na Šumarskom fakultetu u Skoplju Ivan Blinkov. Dodaje kako bi se pošumljavanjem sliva smanjila veličina poplavnog talasa, a putem pravilnog urbanističkog planiranja eliminirali rizici od žrtve i materijalne štete.
Kako bi se izbjegle ovakve tragedije u budućnosti, Blinkov kaže da su potrebne detaljne analize i novac.
„Prvo – definiranje problema na terenu, izradnja tehničke dokumentacije za sve poplavne kiše. Treba vrlo dobra procjena da li trebaju da se ruše određeni objekti, to je vrlo osjetljivo. Komunalni inspektori trebaju izaći na teren i napraviti zapisnike o svim divljim deponijama. Treba i jako podizanje svjesti kod naroda. Na kraju, potrebne su i finansije, gdje treba da se uključi i država“, kaže Blinkov, specijalist za zaštitu od erozije.
Kaskadne pregrade napravljene na rijeci Peni, nakon velike poplava koje su zahvatile Tetovo 1979. godine, u zadnjem nevremenu su spasile grad od veće katastrofe, kaže on, ali su oštećene i trebaju se sanirati. Dodaje kako je potrebno i rješenje za problem koji je bio razlog izlijevanja rijeke – zapušavanje jednog od mostova u gradu.
Kaže i kako Makedonija ima sve manje stručnjaka u ovoj oblasti. Mali je broj studenata koji izučavaju hidrotehniku, a i oni odlaze iz zemlje. „Erozija struke“, kaže profesor.
Zločin i kazna prirode
Jovan Damjanovski, pisac iz Tetova, zabrinut je i nesretan zbog nepogode. Citira Dostojevskog – kako smo odgovorni o svemu, pred sobom i pred drugima.
„Ova velika prirodna katastrofa koja se desila u Tetovu i tetovskom kraju je samo opomena da smo dio prirode koja ima svoje zakonitosti, a koje treba da se poštuju. Ljudske žrtve su ogroman gubitak za društvo, a materijalne štete se prevazilaze ljudskom solidarnošću i humanošću“, kaže on.
Tetovo i okolina i dalje se oporavljaju od snažnog udarca prirode. Opomena je da je potrebna volja i praktični koraci kako se posljedice zadnjeg nevremena ne bi ponovile. Kako za vlasti, tako i za stanovnike.
Poštovanje prirode sigurno je najbolji početak na tom putu pomirenja. Najbolje vrijeme – odmah. Prije sljedeće oluje.
