Ruski naučnici su bliže saznanju zašto su pojedinci uspjeli preživjeti opsadu Lenjingrada tokom Drugog svjetskog rata, koja je trajala gotovo 900 dana. Razlog bi mogli biti geni. Također, ovo bi otkriće stručnjacima moglo pomoći u borbi protiv poremećaja metabolizma.
Pokušali su zajedno izgraditi život i biti sretnia, ali Klavdiju i Borisa progone uspomene iz djetinjstva.
“Gledali smo gomile tijela. Noću bi ih odnosili iz bolnice”, rekao je preživjeli stanovnik Lenjingrada Boris Smirnov.
Skoro 900 dana tokom Drugog svjetskog rata njihov grad bio je odsječen od ostatka svijeta. Tokom dijela tog perioda, usred oštre zime, stanovnici su dnevno u organizam unosili manje od 200 kalorija.
“Naša stara susjeda, Jevrejka, učila nas je kako da omekšamo, režemo i presujemo papir-maše i od njega pravimo kašu. To bi nas zasitilo. Nije nam bilo bitno šta jedemo. Rezala bi ga i dijelila na porcije. Gledali bismo i poredili zdjele iz kojih smo jeli”, rekla je preživjela stanovnica Lenjingrada Klavdija Smirnova.
Preživljavanje je bilo svakodnevna borba, a pojedinci se i danas pitaju kako su uspjeli. Naučnici su proučavali uzorke krvi stanovnika Lenjingrada i drugih dijelova Rusije iz tog perioda, pronašli su određene razlike.
Geni s tragovima gladovanja
“Naučnici kažu da se gen koji svi nosimo pokazao ključnim. Može biti u aktivnom ili pasivnom obliku. Svi preživjeli koje su proučavali imali su aktivni oblik, zbog čega su se bolje nosili s posljedicama gladovanja”, javlja reporterka Al Jazeere Emma Hayward.
Znači, preživjeli su imali više zajedničkog od same historije. Stručnjaci se nadaju da će im bolje razumijevanje genetike pomoći da shvate zašto su neki ljudi skloniji poremećajima metabolizma.
“Ovo omogućava naučnicima da rade na produženju ljudskog vijeka. Ranije smo potvrdili da smanjenje unosa kalorija produžava život miševa i uvijek smo željeli provjeriti vrijedi li to i za ljude. Ali, na ljudima se ne može eksperimentirati. Preživjeli opsade Lenjingrada su, nažalost, bili živi eksperiment, koji nam je pomogao da potvrdimo koncept da je smanjenje unosa kalorija ključni mehanizam za produženje života”, naveo je genetičar Oleg Glotov.
Svi podaci dobiveni od preživjelih bit će pohranjeni u novu biobanku. Naučnici vjeruju da će im pomoći u personalizaciji liječenja i čuvanju veze između nekadašnjih i budućih generacija stanovnika ovog grada, koji je prošao kroz pakao i opstao.
