Ubistvo njemačkog diplomate u Parizu iza koga je stajao poljski Jevrejin Herschel Greenspan poslužio je nacistima kao povod za Kristalnu noć, nasilni pogrom Jevreja 9. novembra 1938. godine.
Dugo se smatralo da je Greenspan, koji do današnjih dana izaziva kontroverze, ubijen u koncentracionom logoru četrdesetih godina prošlog vijeka, ali sudeći prema fotografiji nađenoj u arhivi Jevrejskog muzeja u Beču, preživio je rat.
Snimak iz 1946. godine prikazuje tada 24-godišnjeg mladića u grupi raseljenih lica, a otkriće ove fotografije rasvjetljava jednu od najdugotrajnijih misterija nacističke ere.
– Gotovo je sigurno da je to Herschel Greenspan – izjavio je Armih Furer, njemački historičar i novinar koji je našao fotografiju, zajedno s Cristom Prokish, Austrijankom zaposlenom u bečkoj arhivi.
– Ona je veoma važna zato što je Greenspanova sudbina dugo bila misterija, a pitanje da li je preživio rat i holokaust bilo je bez odgovora više od 70 godina – rekao je on.
Greenspan je tvrdio da je 7. novembra 1938. ušao u njemačku ambasadu u Parizu i ispalio pet metaka u Ernst vom Rath da bi se osvetio zbog hiljada jevrejskih izbeglica, uključujući i članove njegove porodice, koji su protjerani iz Njemačke i zarobljeni u zastrašujućim uslovima na poljskoj granici, piše The Guardian.
Nacistički ministar propagande Joseph Goebbels iskoristio je Vom Rathovo ubistvo kao priliku da započne brutalni napad na jevrejske prodavnice, preduzeća i sinagoge, priliku, koju je dugo čekao, a ubistvo u Parizu je navodio kao dokaz ogromne opasnosti koja navodno prijeti od Jevreja.
Zbog ovog postupka Greenspan je za neke postao heroj, a za neke izdajnik, a stavovi o tome su do danas podijeljeni.
U Kristalnoj noći je ubijeno oko 100 Jevreja, dok je 30.000 njih poslato u koncentracione logore. Mnogi historičari to smatraju početkom holokausta, u kome je ubijeno šest miliona Jevreja.
Greenspan, koji je u to vrijeme imao 17 godina, uhapšen je odmah nakon što je ubio Vom Ratha, a poslije invazije Francuske poslat je u Njemačku, gdje ga je ispitivala nacistička tajna policija Gestapo.
Iz Berlinskog zatvora je prebačen u obližnji koncentracioni logor Sachsenhausen, a posljednja zvanična potvrda o njemu potiče iz septembra 1942, kada su ga, kako vjeruju mnogi historičari, vjerovatno ubili nacisti.
Poslije toga je teško pratiti njegov trag. Osim izjava svjedoka, koji su tvrdili da su ga vidjeli živog u posljednjim nedjeljama rata i glasina s kraja 50-tih godina, prema kojima je živio u Parizu, Hamburgu ili Izraelu, do sada nije bilo nikakvih dokaza da je preživio rat. Preovladavalo je uvjerenje da je ubijen u njemačkom zarobljeništvu.
Furer i Prokish su, međutim, uvjereni da je na novoj fotografiji zaista Greenspan. Test za prepoznavanje lica na fotografiji snimljenoj trećeg jula 1946. u logoru za raseljena lica u Bambergu, na jugu Njemačke, pokazao je vjerovatnoću od 95 odsto.
Na fotografiji Greenspan učestvuje u demonstracijama preživjelih žrtava holokausta protiv britanskih vlasti, koje su odbile da im dozvole da emigriraju u Palestinu. Demonstrante čuvaju naoružani vojnici američke vojne policije na kamionu.
Prokisheva tvrdi da je fotografija dio zbirke od 27 slika, uglavnom snimljenih u kampovima za raseljena lica, koje je sakupio i donirao Jevrejskom muzeju Eliezer Breuer, izaslanik organizacije “Poale Agudat Izrael”, koja je pripremala jevrejske izbeglice za emigraciju u Palestinu.
“Kada sam prvi put naletjela na nju, odmah sam ga prepoznala, ali mislila sam da je snimljena prije kraja rata, jer sam znala da nije preživio”, kaže Prokish.
“Ljudi kojima sam to spomenula, smatrali su da je ideja apsurdna, a onda sam sliku pokazala Arminu Fureru.”
Furer je jedan od vodećih historičara o Greenspan, koji je posljednjih pet godina pročešljao hiljade arhivskih dokumenata. U knjizi “Heršel” opisuje detalje ubistva i njegove šokantne posljedice.
“Ovo svakako donosi više pitanja nego odgovora”, rekao je Furer o fotografiji. “Ne samo o tome šta je radio tokom ostatka života, već, što je još važnije, kako je preživio, da li ga je neko štitio i, ako jeste, ko?”, pita se Furer.
Britanski historičar Roger Moorhouse”, kaže: “Ako je čovjek na fotografiji zaistaHerschel Greenspan, to bi značilo da je rješena jedna od najdugotrajnijih misterija Trećeg rajha”, kaže on, izražavajući sumnju. “S obzirom da je Greenspan bio ozloglašen, teško mi je da povjerujem da bi ga tek tako pustili da preživi.”
Greenspan nikada nije suđeno zbog ubistva. Jozef Gebel je želio veliko javno suđenje, u kome bi Greenspan odgovarao u ime svih Jevreja, kojima je nacistički režim objavio rat.
Greenspan je, međutim, promijenio iskaz i rekao da je riječ o zločinu iz strasti izazvanog odnosom između njega i Vom Ratha, pa je Hitler otkazao postupak.
Drugi logoraši iz Sachsenhausena, gdje je, kako se vjeruje, bio nekoliko godina, izjavili su da im je povjerio da su tvrdnje da su motivi za ubistvo bili seksualne prirode neistiniti, ali da je znao da bi to bila velika sramota za naciste.
Tokom godina, bila je različitih tvrdnji o Greenspanu: neki su govorili da je promijenio ime i zasnovao porodicu, drugi da ima benzinsku pumpu u okolini Pariza, a treći da je radio u uvozno-izvoznom preduzeću.
Za sve to nije bilo dokaza. Jedan njemački novinar je početkom 1960-tih izjavio da je Greenspan bio spreman da se vrati u Njemačku i ispriča šta se stvarno desilo, pod uslovom da mu garantuju imunitet. Tužilaštvo je, međutim, odbacilo takvu mogućnost, jer je Greenspan bio osumnjičen za ubistvo, pa su u skladu s tim htjeli da mu sude.
Njegovi roditelji Sendel i Rifka, koji su preživeli holokaust i otišli u Izrael 1948, proglasili su ga mrtvim 1960, zahvaljujući čemu su dobili penziju od njemačke države.
Prokisheva se nada da će objavljivanje fotografije podstaći ljude da pruže nove informacije. “Moramo, međutim, biti spremni na mogućnost da ne dobijemo informacije koje će nam se dopasti”, rekla je ona.
“Bilo je izuzetno neobično da neko ko je toliko ozloglašen preživi, pa, prema tome, postoji sumnja da je, na neki način, sarađivao s nacistima.”
Furer čak ne isključuje mogućnost da je Greenspan, koji i dalje izaziva kontroverze među preživelima holokausta, od kojih neki tvrde da je navukao mržnju nacista na Jevreje, možda još živ. “Nije isključeno. Imao bi 95 godina. Možda živi pod novim imenom u Izraelu ili SAD.”
