U ušću rijeke u zaljevu Mobile u američkoj državi Montani nedavno je otkrivena olupina za koju istraživači vjeruju da je ostatak Clotilde, posljednjeg broda koji je na tlo današnjih Sjedinjenih Država iz Afrike doveo crno roblje.
Pod debelim slojem blata i riječnog mulja nazire se kostur broda dugog 26 metara koji je izgorio ubrzo nakon nasukavanja u donjem toku delte Mobile-Tensaw.
Prije nekoliko sedmica pronašao ga je istraživački novinar Ben Raines tokom neuobičajeno niske oseke na rijeci. U redovnom je kontaktu s istraživačima koji pokušavaju utvrditi je li zaista riječ o čuvenoj Clotildi.
Prve informacije govore da je riječ o olupini staroj oko 160 godina, a kako je pronađena samo nekoliko milja od mjesta gdje historijskii podaci govore da je Clotilda izgorjela, velike su šanse da je riječ o legendarnom brodu. Vidljivi su i tragovi gorenja kao i tehnika gradnje brodova upravo iz tog razdoblja.
Iako je predsjednik Thomas Jefferson još 1807. godine potpisao zakon kojim se zabranjuje uvoz roblja, ropstvo je još desetljećima bilo prihvaćeno na američkom jugu. Glavna luka za dovoz robova bila je upravo u zaljevu Mobile.
Brod isplovio zbog oklade
Clotilda je zapravo isplovila prema Africi zbog oklade koju je 1859. pokrenuo kapetan parobroda i vlasnik plantaže na jugu, Timothy Meaher. Htio je navodno vidjeti može li prokrijumčariti robove u SAD unatoč dvjema utvrdama na ulazu u Mobile s kojih su federalni vojnici motrili morski promet.
Brod se, pod kapetanom Williamom Fosterom, iz Afrike vratio 1860. godine sa stotinjak ljudi. Dogovorio je i prodaju roblja nakon iskrcaja, a zatim zapalio brod kako bi prikrio tragove.
Potomci robova s Clotilde imaju svoju zajednicu
Ljudi koji su iskrcavanjem s Clotile postali robovi nakon Građanskog rata ostali su živjeti na istom području te su ustanovili gradić nazvan Africatown u kojemu su govorili svojim jezikom i uspostavili vlastiti obrazovni sistem.
Posljednji preživjeli s Clotilde, Cudjoe Kazoola Lewis, preminuo je 1935. godine.
Zajednica američkih građana, koja i danas postoji, vjerovatno je jedina u SAD-u čiji mještani kao potomci afričkih robova tačno znaju svoje porijeklo te je 2012. godine uvrštena u Nacionalni historijski registar.
