Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda pozvalo je na smirenje situacije duž granice u Pojasu Gaze nakon smrtonosnih sukoba u ponedjeljak, uz proteste evropskih članica zbog priznanja Jerusalema kao izraelskog glavnog grada od Sjedinjenih Američkih Država te zvaničnog otvaranja ambasade u tom gradu, piše na sajtu Vijeća sigurnosti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Ovaj krug nasilja u Gazi treba se završiti”, rekao je specijalni koordinator UN-a za mirovni proces na Bliskom istoku Nikolaj Mladenov i dodao “ako se to ne učini, eksplodirat će i povući sve u regiji u drugo smrtonosno sukobljavanje”.
“Međunarodna zajednica mora intervenirati i spriječiti rat”, istakao je on.
Za to vrijeme svjetski mediji bave se političkim posljedicama odluke Donalda Trumpa da preseli ambasadu u Jerusalem.
Princ nije priznao razgovore s Abbasom
Prema pisanju londonskog The Timesa, Trump je mislio da ima novi pristup u uspostavljanju mira između Izraelaca i Palestinaca, ali događaji u ponedjeljak su izgledali depresivno i bili su slični rezultatima napora prethodnih administracija.
“Izraelske trupe pucale su u Gazi i mnogi ljudi su ubijeni: ovo ili nešto slično tome je bio redovan obrazac, a ne mijenja pravila igre”, piše britanski list.
“Izgleda da se Trump nadao da bi sa Izraelom mogao promijeniti pravila: umjesto da bude posrednik, želio je preuzeti rizik i biti neko ko pravi dogovor”, piše u tekstu i dodaje se da je zbog toga odlučio poslati Jareda Kushnera, svog zeta i savjetnika za Bliski istok, da predstavi ideje saudijskom prijestolonasljedniku Muhamedu bin Salmanu, koji ih je trebalo nametnuti Palestincima.
“Međutim, princ nikada nije formalno priznao svoje razgovore s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom, a pokazalo se da se takvi pristupi upropaste, odnosno zavise od toga šta Palestinci odluče uraditi.”
Associated Press ocjenjuje da plan predsjednika Trumpa za posredovanje mira na Bliskom istoku, ili “dogovor vijeka”, tone sve dublje.
‘Sada igramo ulogu palikuće’
Američka agencija navodi i da je preseljenje ambasade, koje je Trump nazvao “sjajnim danom” za Izrael, iako je nekoliko desetaka Palestinaca poginulo u Gazi, narušilo ugled Washingtona kao posrednika između tih strana.
“I to je najnovija u nizu američkih odluka koja možda izazove domino efekat s nepredvidljivim posljedicama,” piše AP.
“Tradicionalno smo pokušali odigrati ulogu vatrogasca na Bliskom istoku. Sada igramo ulogu palikuće”, rekao je Ilan Goldenberg, bivši zvaničnik State Departmenta i Pentagona, koji vodi program za Bliski istok u Centru za novu američku sigurnost.
AP upozorava i da su obnovljeni sukobi u Gazi stvorili uznemirujuću, ali stvarnu mogućnost da se Izrael uskoro može naći u borbi na dva fronta: s pripadnicima Hamasa koji upravljaju priobalnim Pojasom Gaze i s iranskim trupama i borcima Hezbolaha u Siriji koje podražava Iran.
Dan kada je Amerika otvarala svoju ambasadu u Jerusalemu je dan za kojim je svijet žudio zbog onoga što je on trebao predstavljati: kraj naizgled beskrajnog sukoba, krvave tragedije pravde i okrutnosti na obje strane, piše New York Times u redakcijskom komentaru o implikacijama Trumpove odluke.
Ukidanje američke neutralnosti
“Izraelci i Palestinci zamišljali su glavni grad u Jerusalemu, a generacije Amerikanaca, poštenih brokera u potrazi za mirom, nisu prihvatali tvrdnje obiju strana, čekajući na sporazum koji će uz pomoć čvrstih stavki riješiti sve zahtjeve”, piše u tekstu, u kojem se još kaže da je Trump isporučio ambasadu kao poklon bez koncesije ili uslova za izraelsku Vladu Benjamina Netanyahua, ali i kao udarac za Palestince.
“Svijet nije bio svjedok novog mira i sigurnosti za dva naroda koji su dugo sanjali o tome. Umjesto toga, gledao je kako su izraelski vojnici pucali i ubili mnoge palestinske demonstrante, a ranili još hiljade uz izraelsku granicu s Pojasom Gaze,” ocjenjuje NYT.
Izjava Trumpa kojom priznaje Jerusalem kao glavni grad Izraela i odluka da u njega preseli ambasadu iz Tel Aviva ukinuli su 70 godina američke neutralnosti, zaključuje njujorški list.
New York Times prenosi i svjedočanstvo Ahmeda Abu Ratime, koji je pomogao da se organizira Veliki marš povratka, koji je na tu ideju došao tokom šetnje s prijateljem Hasanom duž granice.
“Tu leži naša zemlja, rekao sam Hasanu dok sam gledao drveće na drugoj strani ograde. A, ipak, zbog te ograde i vojnika koji čuvaju granicu, to je daleko. Većini ljudi mojih godina nikada nije bilo dozvoljeno da napuste Gazu, jer Egipat kontrolira južni dio zemlje, a Izrael sjeverni”, piše Abu Ratima za New York Times.
Univerzalna mržnja prema granicama
To razmišljanje je napisao na Facebooku i tako potakao ljude u Gazi da počnu pokret koji je kulminirao historijskim protestima koji su se dogodili tokom proteklog mjeseca.
“Tragično, Izrael je reagirao još brutalnije nego što sam očekivao – a preživio sam tri rata”, kaže Abu Ratima i dodaje da je njegova mržnja prema granicama univerzalna, odnosno da od nje pate svi Palestinci.
On najavljuje nastavak borbe, sve dok Izrael ne prizna njihovo pravo da se vrate u domove i zemlju iz koje su, kako kaže bili prognani.
Abu Ratima na kraju kaže da će nastaviti kucati na vrata međunarodnih organizacija i, kako kaže, izraelskih tamničara sve dok ne vidi konkretne korake za okončanje blokada Gaze.
