Koje zemlje mogu lansirati nuklearne projektile i koliko ih imaju? Do tih je podataka, barem tačnih, izrazito teško doći, no u tome donekle pomaže sporazum o nuklearnom razoružanju, čiji su protagonisti SAD i Rusija.
Isto tako, jedan od pouzdanijih izvora tih podataka je i Bilten atomskih naučnika, koji je pokrenut 1945. godine od strane stručnjaka koji su napravili prvu atomsku bombu unutar projekta Manhattan i koji su željeli upozoriti javnost na njene opasnosti.
Taj bilten danas regularno izvještava o statusu svjetske nuklearne industrije. Njihov najnoviji izvještaj pokazuje kako Rusija i SAD ostaju i dalje daleko ispred ostatka stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, kojih broji pet i među kojima su i Kina, Francuska te Velika Britanija.
Rusija tako ima 4.650 aktivnih nuklearnih bojevih glava te otprilike 7.350 u rezervi, ili koje čekaju razoružavanje, prenosi Business Insider. To predstavlja značajno smanjenje nuklearnog naoružanja u Rusiji, u odnosu na 1986. godinu, kad je bivši SSSR imao čak 45.000 nuklearnih bojevih glava.
Procjene govore kako SAD danas ima 4.650 aktivnih nuklearnih bojevih glava, nasuprot njih 31.255, koliko su ih Amerikanci imali 1967. godine.
Nasuprot njima, tu su Francuska s 300 aktivnih nuklearnih bojevih glava, Kina s 240 te Velika Britanija s 225.
Sve navedene države, sa 185 drugih, potpisale su sporazum o nuklearnom razoružavanju, čiji je cilj sprječavanje širenja nuklearnog naoružanja i tehnologije proizvodnje istog naoružanja.
No, tri države nisu potpisale taj sporazum – Indija, Pakistan te Izrael i sve tri imaju nuklearno naoružanje.
