JANUAR
Na veliko iznenađenje svih u novogodišnjem obraćanju 1. januara 2018. lider Severne Koreje Kim Džong Un najavio je mogućnost učešća severnokorejskih sportista na Zimskim olimpijskim igrama (ZOI) u Južnoj Koreji. Potom je Međunarodni olimpijski komitet (MOK) saopštio krajem januara da će sportisti Južne i Sjeverne Koreje zajedno marširati na ceremoniji svečanog otvaranja ZOI-a u Pjongčangu.
No i pored ove pozitivne vijesti ipak je početak 2018. obilježio nastavak nestabilnosti na mnogim globalnim tačkama širom svijeta. U Iranu su u samom finišu 2017. počeli protesti koji su se protegli i na januar 2018. Primarni fokus demonstranata je bio na ekonomskoj politici vlade. Desetine demonstranata poginuli su u neredima.
Američka ambasadorica pri Ujedinjenim nacijama (UN), Nikki Haley (Niki Hejli), 2. januara je novinarima u New Yorku (Njujorku) rekla:
“Svi ljudi koji vole slobodu moraju podržati razloge zbog kojih Iranci protestuju. Cijela međunarodna zajednica je pogriješila zbog toga što to nije učinila 2009. godine. Ne smijemo ponovo napraviti takvu grešku.”
Među mnogobrojnim domaćim i stranim trupama u ratu u Siriji koji je počeo u martu 2011. i u kojem je život do sada izgubilo više od 400.000 hiljada ljudi, a milioni raseljeni i formalno su se našle turske snage koje su započele ofanzivu na Afrin, sirijski region u kojem operišu kurdske Jedinice za narodanu odbranu (YPG), najefiksnije kopnene vojne postrojbe u borbi protiv “Islamske države”, koje su formalno imale podršku SAD, ali, koje sa druge strane, zvanična Ankara želi da očisti iz tog dijela Sirije, optužujući ih za veze, sa u Turskoj zabranjom, Radničkom partijom Kurdistana (PKK).
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je ulaskom u sirijski sukob krajem septembra 2015. godine, polagano preokrenuo rat u korist sirijskog diktatora Bašara al Asada, 30. januara, tokom posjete Odbrambenom centru za menadžment u Moskvi hvalio se ruskim oružjem isprobanim u Siriji:
“Upotreba našeg oružja u Siriji sasvim sigurno pokazuje da je ruska armija snabdjevena vodećim oružjem u svijetu, kojem nema ravnog ni kada je riječ o nekim drugim oružanim sistemima.”
FEBRUAR
Samo par mjeseci ranije nezamislivo, Zimske olimpijske igre u Pjongčangu, brutalno hladnoj planinskoj oblasti u blizini granice sa Sjevernom Korejom, počele su sa ulogom većim nego što su zlatne medalje za koje su se takmičili najbolji sportisti svijeta na ledu i snijegu.
To što su makar formalno, igre protekle bez ruskog tima, zbog dopinga ruskih sportista na prethodnim takmičenjima, nije bila glavna vijest sa tog događaja koji se održava svake četri godine. Vijest je bila zajednički nastup sjevernokorejskih i južnokorejskih sportista.
Uslijedio je dan ljubavi 14. februar ili Valentinovo, koji će 2018. pamtiti po najsmrtonosnijoj pucnajvi u istoriji srednjih škola u Americi. U Marjory Stoneman Douglas (Mardžori Stonmen Daglas) srednjoj školi u Parklandu na Floridi, 19-godišnji Nikolas Cruz (Nikolas Kruz) ubio je 17 učenika i osoblja škole i ranio još 17.
Još jedna masovna pucanjava u SAD pozivela je burnu rekaciju preživjelih srednjoškolaca i roditelja koji su od političara zatražili da umjesto izraza saučešća preduzmu akciju i spriječe ubistva đaka po školama. Lori Alhadeff (Alhadef) majka jedne od žrtva, Alyssae (Alise) u emotivnom iskazu koji ostao upamćen:
“Kako… kako smo dozvolili napadačima da uđu u školu naše djece. Napadač sa oružjem, luda osoba… samo je ušetao u školu, razbio staklo na vratima učionice mog djeteta i počeo da puca, puca u nju… i ubio ju je. Predsjedniče Trump, pitate što možete da učinite. Možete da zaustavite da oružje dolazi u ruke te djece, stavite detektore za metal na svakom inču u školama. Šta možete učiniti … možete mnogo toga … nije fer prema našim porodicama da nam djeca idu u škole i tamo ginu. Ja sam upravo provela posljednja dva sata pripremajući grobnicu za sahranu moje kćeri… koja je imala 14 godina.”
Jednu od najupečatljivih poruka poslala je učenica Emma Gonzales (Ema), koja je u martu predvodila i veliki “marš za naše živote” u Washingtonu (Vašingtonu) i postala novi simbol građanskog pokreta u Americi. Prije toga je 17. februara na skupu na Floridi poručila:
“Ako predsjednik hoće da mi se obrati i kaže mi u lice da je ovo užasna tragedija i kako se ovo nikada nije trebalo dogoditi i kaže mi kako se ništa nije moglo učiniti, ja ću ga morati upitati koliko je on novca dobio od Nacionalne asocijacije za oružje (NRA)…. Hoćete nešto da znate. Nije važno ….jer ja već znam, 30 miliona dolara. I podijeljeno na broj žrtva masovnih ubistava samo u mjesec i po dana ove godine u Americi, to ispada po 58 hiljada dolara. Da li ti toliko vrijede ovi ljudi Trump”.
Sredinom februara je američka Velika federalna porota podigla optužnicu protiv 13 ruskih državljana i tri ruska entiteta za miješanje u američke predsjedničke izbore i političke procese, saopštila je kancelarija specijalnog savjetnika za rusku istragu FBI-ja Roberta Muellera (Robert Muler).
Bili su to prvi konkretni plodovi Muellerove ruske istrage o miješnju Rusije u američke predsedničke izbore 2016., i eventulanoj saradnji izbornog tima Donalda Trumpa (Tramp) sa Rusima.Trump uporno demantuje da je bilo saradnje i istragu naziva “lovom na vještice.”
Istovremeno su SAD u februaru odale počast jednom drugom Rusu, poznatom opozicionaru Borisu Njemcovu, na treću godišnjicu njegovog ubistva. Ruski opozicioni političar, Vladimir Kara Murca mlađi, govorio je 27. februara u Washingtonu prilikom otkrivanja ploče sa imenom ulice nazvane po ubijenom ruskom opozicionaru, Borisu Njemcovu, ispred ruske ambasade:
“Za mene kao ruskog građanina ne postoji ništa patriotskije nego dati ime ulici ispred Ruske amabasade po ruskom državniku. Šta god ljudi u Kremlju mislili o ovome, ja znam da će jednog dana ruska država biti ponosna što je naša amabasada u Washingtonu smještena u ulici koja nosi ime Borisa Njemcova.”
A o tome kako bi se sama Rusija mogla odužiti Borisu Njemcovu, Kara Murca je rekao:
“Najbolje moguće odavanje pošte njemu i njegovom naslijeđu bit će slobodna i demokratska Rusija, a taj dan će doći”.
Avganistan je u februaru započeo još jedan pokušaj postizanja dugotrajnog mira i pomirenja. Avganistanski predsjednik Ašraf Gani govorio je 28. februara na konferenciji “Kabulski proces” u avganistanskoj prijestonici:
“Vlada nacionalnog jedinstva dala je bezuslovnu mirovnu ponudu kao političku strukturu za uspostavljanje mira sa ciljem nadgledanja primirja, i talibani se priznaju kao politička stranka. Dajemo ovu ponudu bez bilo kakvih preduslova, u cilju postavljanja temelja mirovnom sporazumu.”
MART
Ni dvadeset dana uoči izbora koji su se održali 18.marta i na kojima je osvojio četvrti madat sa 77 posto podrške, ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je prvog martovskog dana u godišnjem obraćanju oba doma ruskog parlamenta u Moskvi. Nakon što je prisutnima pokazan video koji otkriva najnoviji razvoj vojnih tehnologija, Putin je govorio o ruskim vojnim sposobnostima.
“Rusija je bila i nastavlja biti najveća nuklearna sila. Ali u suštini, niko ne želi da razgovara sa nama. Niko nas nije slušao kada je Moskva insistirala da se nađe dogovor za američki globalni antiraketni sistem. E, sada će slušati…”
Promocija ruske moći, a time i njenog nositelja u finišu izborne trke je nastavljena je i narednih dana. Vladimir Putin u intervjuu kojeg je dao ruskom TV novinaru Vladimiru Solovjovu u emisiji “Svjetski poredak 2018” je govoreći o novom filmu koji je 7. marta objavljen na internetu ovako promišljao:
“Ako neko odluči da uništi Rusiju, onda nam to daje legitimno pravo da odgovorimo. Da, za čovječanstvo to će biti globalna katastrofa, bit će globalna katastrofa za svijet, ali ja, kao ruski građanin i vođa ruske države pitam samog sebe, zašto nam je potreban svijet bez Rusije u njemu?”
Istog je mjeseca počela afera trovanja “novičokom” na relaciji Velika Britanija- Rusija kada je, tvrdi se, pvi put nakon Drugog svjetskog rata, na evropskom tlu upotrijebljeno hemijsko oružje.
Britanska premijerka Theresa May (Tereza Mej) je 12. marta u britanskom parlamentu govorila o istrazi incidenta od 4. marta, u kojem su bivši ruski dupli špijun Sergej Skripalj i njegova ćerka Julija otrovani smrtonosnim nervnim agensom u Salsburiju u Engleskoj, što je izazvalo oštru reakciju Britanije.
“Sada je jasno da su gospodin Skripalj i njegova kćerka otrovani vojnim nervnim agensom koji je proizveden u Rusiji. To je dio grupe nervnih agensa poznat kao ‘novičok’.”
Julija i Sergej Skripalj su na sreću nakon više od mjesec dana liječenja uspjeli da prežive.
Uslijedila su negiranja Rusije u koja međutim Zapad nije povjeravao već su EU i SAD stali uz Britaniju, pa su dvije strane međusobno protjerivale diplomate.
APRIL
Dok su nastavilo podizanje tenzija zbog trovanja Skipaljevih, Sirija je u aprilu ponovo bila u fokusu, zbog tamo samo još jednog u nizu napada hemijskim oružjem, ovaj put na Dumu, jedno od poprišta sukoba opozicije i Asadovih snaga uz podršku Rusa, nedaleko od prijestonice Damaska.
Kako se sumnja, hemijski napad u Dumi, izveden je 7. aprila. Stradale su desetine ljudi, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je evidentirala da su 43 osobe koji su umrle imale “simptome izlaganja visoko toksičnim hemikalijama”.
Američki predsjednik Donald Trump je kasno 13. aprila u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće objavio sljedeće:
“Moji dragi Amerikanci, ranije danas naredio sam da vojne snage SAD-a započnu precizne vazdušne napade na mete koje se dovode u vezu sa hemijskim oružjem sirijskog diktatora Bašara al-Asada. Kombinovana operacija sa oružanim snagama Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva je u toku. Zahvaljujemo objema zemljama.”
U Jermeniji su počeli protesti. Opozicioni poslanik Nikol Pašinjan, koji je ubrzo postao premijer, je 19. aprila razgovarao sa novinarima u Jerevanu tokom protestnog skupa organizovanog protiv izbora dugogodišnjeg bivšeg predsjednika Serža Sarkisiana kao premijera.
“Armenski narod je proglasio Plišanu revoluciju protiv korupcije, protiv nefer političkog sistema. I kao što znate, Serž Sarkisian je simbol korupcije u Jermeniji.”
Protesti su nastavljeni i narednog dana u Jerevanu, 21. aprila, se klicalo: “Odbacite Serža! Odbacite Serža! Odbacite Serža! … Nikol! Nikol! Nikol!”
Kraj aprila zabilježio je još jedan važan korak na relaciji Seul -Pjongjang. Sjevernokorejski lider Kim Džong Un i južnokorejski predsjednik Mun Džae-in potpisali su u 27. aprila deklaraciju i dogovorili se da će raditi na “potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluostrva”, u okviru istorijskog samita odžanog u Demilitarizovanoj zoni (DMZ) na granici između dvije zemlje.
MAJ
Ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je 7. maja nakon polaganja zakletve u Kremlju i preuzimanja četvrtog mandata na čelu ruske države:
“Hvala vam na snažnoj i iskrenoj podršci koju ste mi vi, građani Rusije, dali na izborima kao predsjedniku države. To vidim kao ogroman politički kapital i čvrstu moralnu podršku. Ta podrška podrazumijava vjeru i nadu da će Rusija nastaviti da jača i da će ljudi imati bolje živote. Ta podrška je takođe važna za održavanje naše pozicije u međunarodnoj areni i za preduzimanje odlučnih akcija prema dubokim i pozitivnim transformacijama unutar zemlje.”
Dan kasnije, američki predsjednik Donald Trump je 8. maja govorio u medijskom obraćanju iz Bijele kuće, objavivši povlačenje iz Iranskog nuklearnog sporazuma, poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPoA), koji je postignut 2015. godine.
“Za nekoliko trenutaka, potpisat ću predsjednički memorandum kojim će započeti ponovno uspostavljanje američkih sankcija iranskom režimu zbog njihovog nuklearnog programa. Uspostavit ćemo najveći nivo ekonomskih sankcija. Bilo koja nacija koja pomaže Iranu u njihovoj težnji za nuklearnim oružjem može također biti snažno sankcionisana od strane SAD-a. Amerika neće biti talac nuklearnih ucjena. Mi nećemo dozvoliti da se američkim gradovima prijeti destrukcijom, i nećemo dozvoliti režimu koji kliče ‘Smrt Americi’ da dođe u posjed najsmrtonosnijeg oružja na svijetu.”
Izlaskom iz istorijskog sporazuma sa Iranom, kojeg gu osim Teherana i SAD potpisale još i pet svjetskih sila, Trump je razljutio osim iranskih tvrdolinijaša i EU koja je obećala da će učiniti sve što mogu da se sporazum održi na snazi i pored američkih sankcija.
Potom je Trump primijenio i odluku kojom je takođe krajem 2017. razljutio mnoge, ne samo na Bliskom istoku. Obratio se video porukom 14. maja na otvaranju američke ambasade u Jerusalemu, svečanosti kojoj su pisustvovali Trumpovi izaslanic- savjetnici, ćerka i zet, Ivanka Trump i Jered Kushner (Džared Kušner).
“Prije tačno 70 godina, SAD su pod predsjednikom Harryjem Trumanom (Hari) postale prva nacija koja je priznala državu Izrael. Danas smo zvanično otvorili američku amabasadu u Jerusalemu. Čestitam! To je odavno bilo očekivano.”
Sredinom maja, sve oči svijeta bile su uprte u britanski Dvorac Windsora (Vindzora) gdje su se nalazile kamere svih svjetskih medija sa svojim najpoznatiji voditeljima koji su u živom prijenosu pratili vjenčanje princa Harrya (Harija) i Meghan Markle (Megan Markl), vojvode i vojvotkinje od Sussexa (Saseksa). On, gotovo apsolutno bez izgleda da postane kralj, ali omiljeni kraljičin (Elizabeth) unuk, sin najomiljenijeg člana kraljevske porodice ikad, ikone XX vijeka, Lady Di (priznceza Diana) od koje je naslijedio toplinu i harizmu, i ona, razvedna holivudska glumica, djelimično afroameričkog porijekla, aktivistikinja za ženska prava.
Događaj koji je, kažu hroničari kraljevskih dešavanja, najpoznatiju monarhiju na svijetu promijenio za sva vremena.
Kraj maja obilježio je i jedan šokantan događaj.
Ruski novinar i kritičar Kremlja, Arkadij Babčenko, govorio je 30. maja na press konferenciji u Kijevu, na kojoj je šef obavještajne Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), Vasil Hrijtsak, objavio da je Babčekovo lažno ubistvo bilo dio operacije ukrajinske službe kako bi se uklonila stvarna prijetnja po njegov život.
“Koliko je meni poznato, ova operacija je bila pripremana dva mjeseca. Oni su svoja saznanja podijelili sa mnom prije mjesec dana. Tokom tih mjesec dana vidio sam kako momci iz službe rade kao bikovi. Tokom cijelog mjeseca smo bili u kontaktu. Razmatrali smo i planirali, i onda preduzeli akciju. Na kraju je rezultat bila ova specijalna operacija koja je danas okončana hapšenjem jedne osobe.”
Iako Babčenko i Ukrajinska služba bezbjednosti tvrde da je to bio jedni način, medijske organizacije i mnogi analitičari navode da je u vrijeme najveće hajke na medije i novinare u modernoj istoriji, ovo bio potez koji je išao na ruke sve većem broju onih koje medije nazivaju “neprijeteljima naroda” koji se bave širenjem “lažnih vijesti”.
JUN
Početkom juna, građani SAD ali i svijeta saznali su za još jednu kontroverznu antimigrantsku mjeru američkog predsjednika- odvajanja djece imigranata od roditelja, te stavljanja djece u metalne kaveze. Skoro dvije hiljade djece odvojeno je od njihovih porodica na južnoj granici SAD-a u roku od šest nedelja kažnjavanja ilegalnih ulazaka, prema podacima Odsjeka za državnu bezbjednost, do kojih je došao Associated Press (AP).
Podaci pokazuju da je 1.955 maljoletnika bilo izdvojeno od 1.940 odraslih osoba u periodu od 19. aprila do 31. maja 2018. godine.
Trumpova administracija našla se na žestokom udaru, a protiv razdvajnja djece od roditelja izjasnila se i Trumpova supruga, prva dama, Melania.
Jun 2018. uz 21. Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Rusiji, bilježi dva važna događaja istorijskih razmjera.
Američki predsjednik Donald Trump i lider Sjeverne Koreje, Kim Džon Un, 12. juna su održali summit u Singapuru.
“Osjećam se zaista sjajno. Imat ćemo sjajnu raspravu i, ja mislim, izvanredan uspjeh. Bit će to ogroman uspjeh. Čast mi je. Mi ćemo imati izvanredan odnos – ja nemam sumnji u to.”
“Nije bilo lako doći ovdje. Naše predrasude i stare navike su bile uperene protiv nas kao prepreke, ali mi smo ih sve prevazišli. I evo nas ovdje danas.”
Makedonski premijer Zoran Zaev govorio je na press konferenciji u Skoplju 12. juna:
“Naš ulog u kompromisu je definisanje preciziranog makedonskog imena za našu zemlju, imena koje je dostojanstveno i geografski precizno – Republika Sjeverna Makedonija sa prevodom na sve jezike. Predviđeno je da ime bude za opštu upotrebu, a to će se precizirati ustavnim amandmanom. Dogovor predviđa potvrdu makedonskog jezika u UN-u, makedonski/Macedonian bez fusnote, nacionalnost je makedonska – građani Republike Sjeverne Makedonije, ili na engleskom Macedonian – Citizens of North Republic of Macedonia.”
Prespanski sporazum su potpisali šefovi diplomatije Makedonije Nikola Dimitrov i Grčke Nikos Kocijas 17. juna 2018. godine u grčkom selu Nivici na obali Prespanskog jezera, koje dvije zemlje dijele. Sporazum je potpisao i posrednik Ujedinjenih nacija za spor oko imena Makedonije, Matthew Nimtz (Metju Nimic), koji je više od trideset godina posredovao u pokušajima rješavanja spora. Prespanski sporazum bi trebao da bude rješenje za spor oko imena Makedonije i osnova za uspostavljanje strateške saradnje između Grčke i buduće Sjeverne Makedonije. Dvije strane još treba formalno, kroz državne institucije da verifikuju ovaj dogovor.
JULI
Sardar Muzafar Abasi, tužilac Pakistanskog nacionalnog biroa za odgovornost (NAB), razgovarao je sa novinarima 6. jula u Islamabadu nakon što je sud u Pakistanu osudio zbačenog premijera Navaza Šarifa na deset godina zatvora zbog korupcije, a u vezi sa kupovinom porodične imovine u Londonu.
“Navaz Šarif je osuđen na deset godina zatvora. Takođe je kažnjen sa osam miliona funti (10.6 miliona dolara). Sud je takođe izdao naredbu da se konfiskuju stanovi u Avenfield ulici u Londonu i stave na ime federalne vlade. U isto vrijeme, njegova kćer Marjam Navaz osuđena je na sedam godina zatvora, kao i na novčanu kaznu od 3 miliona funti (2.6 miliona dolara).”
U Moskvi je 15. jula završeno mjesec dana dugo 21. Svijetsko fudbalsko prvenstvo na kojem su Svjetski kup još jednom osvojili Francuzi, ali su, uz “galske pijetlove”, slavili i Hrvati, iako su nakon poraza 4:2 protiv “trikolora” dobili tek svjetsko fudbalsko rebro!
“Nemamo si što zamjeriti, dali smo sve od sebe,” komenarisao je kapiten hrvatske reprezentacije i najbolji igrač prvenstva Luka Modrić.
“Nije lako izgubiti, ali – šta je – tu je. Možemo biti ponosni, nemamo si što zamjeriti. Mislim da smo dali sve od sebe. Bilo smo bolja ekipa veći dio utakmice, ali – eto – ti nesretni, nespretni golovi otišli su na njihovu stranu i na kraju oni slave. Možemo biti ponosni kakav smo turnir napravili.”
Nije bilo grada ni mjesta u Hrvatskoj, gdje se na trgovima ili drugdje nije pratilo i navijalo, a potom slavilo. Slavilo se organizovano i u porodičnoj ili kafanskoj atmosferi i diljem regiona.
Dan kasnije na ulicama Zagreba dočekalo ih je više od pola miliona ljudi. Mrlju na slavlje bacilo je pojavljivanje proustaškog pjevača Marka Perkovića Thompsona, zabranjenog u više EU država, u autobusu sa igračima.
Istog se dana dogodio još jedan istorijski susret. Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump govorili su na zajedničkoj press konferenciji 16. jula nakon susreta u Helsinkiju.
“Očigledno je da naši bilateralni odnosi prolaze kroz komplikovan period. U svakom slučaju, nema objektivnih razloga za te poteškoće, za napetu atmosferu koja je uspostavljena. Hladni rat je davno završen, era oštrih ideoloških konfrontacija između dvije strane ostaje, dakle, u prošlosti. Situacija u svijetu se radikalno promijenila,” rekao Putin.
“Ja držim da su obje zemlje odgovorne. Ja mislim da su SAD bile glupe, mislim da smo svi bili blesavi – trebali smo davno imati ovaj dijalog, ” naveo je američki predsjednik.
Američki mediji kao i mnogi politički akteri i analitičari oštro su kritikovali ponašanje Donalda Trumpa na press konferenciji, a nedvano procureli podaci hakirane evropske diplomatske komunikacije otkrili su i da su EU zvaničnici summit ocijenili uspjehom za Putina.
Evropske diplomate su takođe opisale napore Bijele kuće da se anagažuje na takozvanoj “kontroli štete” nakon što je Trump izašao iz zadanih okvira na zajedničkoj press konferenciji sa Putinom.
Još jedan ne klasični političar, ovoga puta bivša kriket zvijezda u julu se domogao vlasti i to u Pakistanu. Predsjednik stranke Tehrik-e Insaf, Imran Kan govorio je 26. jula u televizijskom obraćanju iz Islamabada, proglasivši pobjedu svoje stranke na generalnim izborima održanim dan ranije u Pakistanu i naglasivši važnost mira i saradnje u tom regionu:
“Avganistanci žele mir. Druga zemlja koja želi mir u Avganistanu je Pakistan. Ako Afganistan ima mir, Pakistan će također imati mir. Naša vlada će pokušati da učini sve da donese mir Avganistanu. Ja čak želim da imam otvorenu granicu sa Avganistanom na isti način kao što Evropska unija ima otvorene granice. Želim da se to dogodi jednog dana.”
AVGUST
Gruzijski predsjednik Giorgi Margvelašvili razgovarao je 8. avgusta sa novinarima nakon što je položio vijenac na groblju u Tbilisiju u počast žrtvama Gruzijsko-ruskog rata koji je trajao od 8. do 16. avgusta 2008. godine, a čija je deseta godišnjica obilježena tih dana.
“Deset godina je prošlo od tragičnog rata sa Rusijom. Želim da podsjetim naše prijatelje širom svijeta da to nije bio prvi napad na Gruziju. U 90-tim, odmah nakon što je Gruzija obnovila nezavisnost, kažnjena je zbog svoje ljubavi prema slobodi sa dva hibridna rata na okupiranim teritorijama. Te 2008. godine se dogodio samo još jedan talas tih bespoštednih napada protiv moje zemlje”
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Hašim Tači (Hashim Thaci) učestvovali su na Evropskom forumu u austrijskom gradu Alpbahu, na kojem je 25. avgusta prvi put kao moguće rješenje za odnose Srbije i Kosova pomenuta mogućnost korekcije granica.
“Odlučili smo da istražimo svaku moguću opciju, i iz moje perpsektive to uključuje i korekciju granica. Države našeg regiona, članice EU ili druge države svijeta ne treba da se protive ili budu uplašene od potencijalnog mirovnog sporazuma između Kosova i Srbije, čak iako takav sporazum bude podrazumijevao korekciju granica”, rekao je predsjednik Tači.
Američki senator John McCain (Džon Mekejn), ratni heroj, politički titan ili “posljednji lav Senata” kako je stojalo na naslovnici The New York Timesa ili “nezamjenljivi Amerikanac” kako su naveli u The Washington Postu umro je 25. avgusta u 81 godini nakon malo više od godinu dana borbe sa agresivnim oblikom raka na mozgu -neoblastomom.
Reći da se McCain republikanc, protivio Trumpu republikancu, blaga je riječ za brojne oštre kritike upućene na račun aktulenog američkog predsjednika, koji je pak tvrdio da McCain “nije heroj” jer su ga neprijatelji uhvatili u Vijetnamu.
SEPTEMBAR
Senatoru John McCainu državna sahrana priređena je na Capitol Hillu u Kongresu gdje je njegovo tijelo bilo izloženo u Rotundi, kao tek jednom od tridesetak onih koji su zvrijedili tu čast, kao i u washingtonskoj Nacionalnoj Katedrali, gdje su prema ličnoj želji pokojnika govorili dva bivša predsjednika George W. Bush (Džordž Buš mlađi) i Barack (Barak) Obama, a obojica su ga za života porazili u političkoj areni, a zabranjeno je bilo prisustvo aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Osim Busha i Obame, među onima koji su se 1. septembra biranim riječima oprostili od senatora bila je i njegova kćer Meghan McCain (Megan Mekjen) koja, kao i njen pokojni otac, o politici aktulenog predsjednika govori “bez dlake na jeziku”.
“Okupili smo se ovdje da žalimo odlazak američke veličine, prave stvari a ne jeftine retorike od čovjeka koji se nikada neće žrtvovati za ono što je on davao svojom voljom, niti oportunističko prisvajanje onih koji žive ugodne i privilegovane živote, dok je on patio i bio u službi. Amerika Johna McCaina je velikodušna, puna dobrodošlice i topline. Ona ima različite izvore, samouvjerna je i sigurna u sebe, ispunjava svoje obaveze, govori mirno, zato što je snažna, ona se ne razmeće, jer nema potrebe za tim. Amerika Johna McCaina nema potrebe da bude ponovo velika, jer Amerika je uvijek bila velika”, poručila je Meghan McCain.
Velika Britanija je 5. septembra identifikovala i optužila Aleksandra Petrova i Ruslana Boširova agente ruske vojne obavještajne službe GRU za pokušaj trovanja bivšeg duplog ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije 4. marta u Salsburiju. Oni su se pak 13. septembra pojavili na RT-u, ruskoj državnoj televiziji (nekadašnjoj Russia Today), i u intervjuu sa glavnom urednicom tog medija, Margaritom Simonjan, objasnili da su bili “samo turisti u razgledanju”.
Petrov: “Naši prijatelji su nam odavno predlagali da posjetimo ovaj divni grad.”
Simonjan: “Salsburi? Divan grad? Zašto je divan?”
Boširov: “Imaju čuvenu katedralu, Salsburi katedralu. Čuvena je ne samo u Evropi, već, ja mislim, i u cijelom svijetu. Čuvena je po svom 123 metra visokom tornju, čuvena je po svom satu, to je prvi sat koji je izumljen, a da još uvijek radi.”
Amerika pod administracijom Donalda Trumpa zabilježila je još jedan događaj bez presedana u toj zemlji. Saslušanje za kandidata za sudiju Vrhovnog suda SAD kojeg je predložio Trump, Bretta Kavanough (Bret Kavanou) i univerzitetske profesorice Christine Blasey Ford (Kristine Blazi) koja ga je optužila da ju je seksualno napao 80-tih kad su bili srednjoškolci, održano 27. septembra i to je, prema američkom javnom servisu NPR-u vjerovatno najemotivniji dan u 2018. u Americi, i događaj koji su oni stavili na prvom mjestu onih po kojima će se pamtiti godina za nama.
Nevoljna svjedokinja optužila je čovjeka nominovanog za najveću sudsku dužnost i to doživotnu, po opštem utisku, čak i samog Trumpa, bila vrlo uvjerljiva.
Kavanough je nakon toga u nesputanoj, emotivnoj i agresivnoj odbrani- svjedočenju ustvrdio da je riječ o napadu demokrata na njega kao Trumpovog kandidata, i umjesto konkretnih odgovora na pitanja uzvraćao kontrapitanjima i zauzimao odbramben stav. Kavanough je na kraju potvrđen tijesnom većinom u Senatu, a sve je, kako navodi NPR nanijelo još jednu kulturnu ranu SAD u Trumpovoj eri.
Konzervativne sudije su sa druge strane veliki razlog podrške Trumpove baze. Ne samo da je imenovao dvojicu konzervativnih sudija u Vrhovni sud već on uveliko preoblikuje i federalni sudski sistem. Nakon što se uz pomoć lidera većine u Senatu, republikanca Mitcha McConnell (Mič Mekonel) oslobodio mogućnosti blokade (filibuster) za sudije Vrhovnog suda, Trump je nastavio sa imenovanjem 29 sudija u federalnim i apelacionim sudovima i 53 u okružnim, i sve su to takođe doživotna imenovanja. Oko tri četvrtine su muškarci, četiri od pet bijelci i niko od njih nema dobre preporuke Američke pravničke komore (American Bar Association) u usporedbi sa Obaminim kandidatima.
OKTOBAR
Početak oktobra obilježio je po mnogima, uključujući i autora ovog pregleda, ključni događaj 2018. godine.
U konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu, 2. oktobra je ušao Džamal Kašogi, nekada savjetnik kraljevske porodice iz Rijada sada novinar, u tom momentu kolumnista The Washington Posta i kritičar saudijskog princa prijestolonasljednika Mohamada Bin Salmana, skraćeno MBS-a, da podigne dokumenta o razvodu. Ispred konzulata ostala je da čeka njegova vjerenica. Nakon što za nekoliko sati nije izašao iz konzulata, alarmirala je turske vlasti a oni potom svijet.
Poslije više negiranja i mijenjanja priče, manje više nedvojbeno smo saznali da je Džamal Kašogi brutalno ubijen u konzulatu, moguće mučen prije smrti, a mrtav isječen na komade, te njegovi posmtni ostaci izneseni i vjerovatno zakopani negdje u obližnjim šumama oko Istanbula.
Zločin su počinili pripadnici specijalne jedinice objavještajne službe Saudijske Arabije, među njima i par bliskih saradnika princa prijestolonasljednika Mohamada Bin Salmana.
Skoro 20 dana nakon ubistva i više negiranja da imaju bilo kakve veze sa tim, saudijske vlasti su pohapsile članove specijalne jedinice i dvojicu saradnika princa, te ustvrdili da on nema nikakve veze sa zločinom njegovih ljudi.
Gostujući dva dana kasnije na CNN-u, 21. oktobra, republikanski senator iz Tenesija, Bob Corker (Korker), predsjedavjući Komiteta za vanjske poslove Senata, je na pitanje vjeruje li u ovo obrazloženje arapske kraljevine rekao:
“Ne, oni su izgubili svaku kredibilost za objašnjavanje onoga što se dogodilo i ja se nadam da ćemo u narednih nekoliko dana zapravo imati snimke koje Turci imaju. Nijesmo ih još dobili ali mislim da niko ne vjeruje njihovoj priči. Ja razumijem da predsjednik želi da drži otvorene kanale, ali mi koji govorimo otvoreno moramo reći- ne, njihova objašnjenja jednostavno nijesu kredibilna”
Za razliku od američkih senatora i kongresmena sa obje strane, američki predsjednik Donald Trump izrazio je povjerenje u Saudijsku Arabiju i ukazao na neophodnost saradnje sa njima iz ekonomskih razloga.
U oktobru su održani opšti izbori u BIH.
Milorad Dodik sa dužnosti predsjednika Republike Srpske govorio je 7. oktobra u Banjaluci u svom izbornom štabu nakon što su rezulati tog dana održanih izbora pokazali da je izabran za srpskog člana Predsjedništva u tročlanom predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
“Kao sprski čaln Predsedništva, zalagaću se za poziciju Republike Srpske broj 1 u BiH. Moja deviza će biti ‘Republika Srpska prije svega’”
NOVEMBAR
Amerika je početkom novembra održala izbore na sredini mandata za Kongres, te za zakonodavce i guverenere u najvećem broju saveznih država.
Zabilježena je rekordna izlaznost u posljednjih 100 godina u SAD na kongresnim izborima, iznad 50 posto, rekodan broj angažovanja mladih na izborima, rekodan broj žena koje su se kandidovale i pobijedile, kao i predviđeni demokratski talas u kojem je Demokratska stranka osvojila Predstavnički dom, ali ne i Senat.
Ukupno 127 žena sjediće u američkom Kongresu od januara, 106 demokratkinja, među njima i najmlađa stanačka zvijezda 28-godišnja Alexandria Ocasio-Cortez.
U Predstavničkom domu SAD demokrate će imati 40 mjesta više od republikanca, što je najveći broj osvojenih mjesta za ovu stranku još od perioda odmah nakon afere “Watergate” (Votergejt).
Demokrate na izborima za Senat osvojile 12 miliona glasova više od republikanca ali zbog američkog izbornog sistema Senat je ostao u rukama konzervativaca.
Dan nakon izbora Donald Trump je smijenio državnog tužioca Jeffa Sessionsa (Džefa Sešnsa) na kojeg je odavno bio ljut jer je samog sebe isključio iz ruske istrage koju vodi specijalni zastupnik Robert Mueller, a koju Trump zove “lovom na vještice”.
Za vršioca dužnosti je postavio Sessionsovog šefa kabineta Matthewa Whitakera (Metjua Vitakera) kojeg su za dužnost preporučile kritike Muellerove istrage.
U Parizu je 11. novembra svijet obilježio 100 godišnjica kraja Prvog svjetskog rata. Centralnu svečanost vodio je francuski predsjednik Emmanuel Macron (Emanuel Makron):
“11. novembra 1918. godine u 11 sati, tačno na današnji dan, u ovom satu, trube su zasvirale i zvona su zvazvonila na svim crkvama u Parizu kao i diljem Francuske”.
Marcron je potom u govoru sa “više slojeva” osim uobičajnog osvrtanja na događaj u ovakvim prilikama, podsjetio na važnost univezalnih vrijednosti i zajedničke saradnje danas, obraćajući se, bez da ih ijednom pomene, nekim od oko 70 prisutnih svjetskih lidera.
“Vizija Francuske kao velikodušne nacije, Francuske kao projekta, Francuske kao nosioca univerzalnih vrijednosti, živjela je za vrijeme tog mračnog vremena, kao potpuna suprotnost tezi da nacija treba da vodi računa samo o sopstvenim interesima. Pravi patriotizam je sušta suprotnost egoizmu i nacionalizmu, koji vode računa samo o sopstvenim interesima. Nacionalizam koji poručuje’Naši interesi na prvom mjestu. Koga je briga za drug’, je izdaja patriotizma. Time se briše ono što nacija u pravom smislu znači, što joj daje život, što je čini velikom, briše se ono što je u njoj ključno -a to su moralane vrijednosti”, rekao je francuski predsednik.
Britanska premijerka Theresa May govorila je 25. novembra na press konferenciji u Briselu nakon samita Evropske unije, na kojem je podržan finalni prijedlog Brexita, o dogovoru o budućim trgovinskim odnosima Britanije i EU.
“Današnji dan predstavlja kulminaciju dugog i teškog procesa pregovora između Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije. Bilo je onih koji su govorili da je postizanje sporazuma o Brexitu koji će biti prihvatljiv za obje strane jedan nemoguć zadatak. Od početka sam odbacivala te očajničke savjete i ušla u pregovore o sporazumu koji će odgovarati i Britaniji i Evropskoj uniji, koji bi bio zasnovan na rezultatu referenduma i postavio nas na kurs prosperitetne budućnosti dok održavamo bliske odnose sa našim prijateljima i susjedima. Zahvaljujući teškom radu obje pregovaračke strane, to je ono oko čega smo se danas usaglasili,” rekla je May, koja se pak kod kuće našla na mukama i još nije uspjela da dobije podršku za svoj dogovor iako vrijeme ističe.
Ukrajina uvela ratno stanje nakon pomorskog incidenta sa Rusijom
Ukrajinski predsednik Petro Porošenko govorio je 26. novembra u televizijskom obraćanju iz Kijeva, o svom prijedlogu da se u zemlji proglasi ratno stanje u deset ukrajinskih regiona, kao reakcija na to što je Rusija dan ranije u moreuzu Kerč između Azovskog i Crnog mora u blizini aneksiranog Krima pucala i zarobila tri ukrajinske brodice i njihovu posadu.
“Savjet za odbranu i nacionalnu sigurnost je preporučio danas proglašenje ratnog stanja na 60 dana. Želim da vas obavijestim o mojoj odluci. Ja ću predložiti parlamentu da uvede ratno stanje na 30 dana. Zašto? Da bismo bili sigurni da se ratno stanje ne preklapa sa početkom izborne kampanje niti jedan jedini dan, tako da niko, ko bi stavio partijski interes iznad nacionalnog interesa, ne može dobiti priliku da lansira prljave političke spekulacije ili insinuacije,” rekao je Porošnko koji će 2019. tražiti još jedan predsjednički manadat.
DECEMBAR
Rusija nije problem samo za Ukrajini.
Novoizabrana predsjednica Gruzije, Salome Zurabišvili, dala je 1. decembra intervju Reutersu u Tbilisiju, nakon drugog kruga predsjedničkih izbora održanih 28. novembra.
“Rusija uzurpira vlast i ono što je još važnije za budućnost je to da je nepredvidljiva. To je najveća briga, zato što kada imate neprijatelja koji je poznat i predvidljiv znate šta će biti njegov sljedeći potez. U ovom slučaju, bit ću veoma iskrena – ne znam šta će biti sljedeći koraci Gruzije u odnosima sa Rusijom. To je toliko nepredvidljivo i previše prisutno na našoj teritoriji. To je najveće pitanje, ali i ono sa kojim ćemo morati da se bavimo, skupa sa našim partnerima. To nije pitanje kojim se možemo baviti sami.”
U američkom Kongresu su nastavljna saslušanja povodom brutalnog ubistva novinara Džamala Kašogija. Republikanski senator Bob Corker je nakon jednog od njih 4. decembar novinarima rekao sljedeće:
“Uopšte ne sumnjam da je princ prijetolonasljednik MBS naredio ubistvo, nadgledao ubistvo, znao tačno šta se dogodilo i unaprijed ga planirao. Da se nalazi ispred prote, bio bi osuđen za trideset minuta i presuda bi glasila-kriv. Dakle, sada je pitanje šta ćemo uraditi s tim”.
Američki Senat par dana kasnije, je usvojio rezoluciju kojom se preporučuje obustavljanje vojne podrške Saudijskoj Arabiji u ratu u Jemenu i osuđuje prestolonasljednikMohamed Bin Salmana kao glavnikrivac za ubistvo novinara Džamala Kašogija.Rijad je burno reagovao.
Američki državni sekretar Mike Pompeo (Majk) govorio je 10. decembra na press konferenciji u Briselu oko INF sporazuma koji reguliše zabranu upotrebe nuklearnih raketa srednjeg dometa, potpisanog još 1987. godine. Pompeo je poručio da će SAD suspendovati svoju obavezu pridržavanja odredbi ugovora ukoliko se Rusija ne vrati poštivanju sporazuma u narednih 60 dana.
“Mi ćemo pozdraviti to ukoliko Rusija promijeni stav i pravac, što je uništenje njihovog raketnog programa i vraćanje pridržavanju odredbi INF sporazuma. U narednih 60 dana oni imaju svaku šansu da to učine i, kao što znate, mi ćemo to pozdraviti. Reći ću vam da naši evropski partneri cijene to dodatno vrijeme. Mi blisko sarađujemo sa njima na ovom pitanju. Oni su tražili produženje roka i mi ulažemo napore da bi osigurali potpuno jedinstvo. Reći ću vam, dok razgovarate sa drugih 28 ministara vanjskih poslova članica NATO-a, koje su danas ovdje, postoji potpuno jednistvo oko ovoga. Mi vjerujemo da je to ispravan ishod. Šestomjesečni period će početi da teče 60 dana od danas. Tokom tih šezdeset dana mi nećemo testirati, proizvoditi ili raspoređivati bilo koji raketni sistem, i vidjet ćemo šta će se dogoditi tokom tog šezdesetodnevnog perioda. Razgovarali smo sa Rusima mnogo. Nadamo se da će promijeniti kurs, ali do sada nije bilo naznaka da imaju bilo kakvu namjeru da to učine.”
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko govorio je 15. decembra ljudima okupljenim ispred Katedrale Sv. Sofije u Kijevu, te objavio da se istorijsko crkveno vijeće usaglasilo da formira nezavisnu Pravoslavnu crkvu Ukrajine.
“Upravo sada, predstavnici Vijeća jedinstva Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije, vijeće svih hijerarhija Ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve, grupa episkopa Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije osnovali su jedinstvenu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu.”
Ovim je implementirana oktobarska odluka Vaseljenskog patrijarha, prvog među jednakima u pravoslavlju,Vartolomeja, koji je priznao autokefalnost, odnosno nezavisnost Ukrajinske pravoslavne crkve, što je izazvalo oštre kritike i prekid odnosa Ruske crkve sa Vaseljenskom patrijaršijom u Istanbulu. Petro Porošenko o ujednjavanju Ukrajinske crkve:
“Danas je rođena nova ujedinjena nezavisna Ukrajinska pravoslavna crkva. Sta znači ova crkva? To je crkva bez Putina. Šta je ova crkva? To je crkva bez patrijarha Kirila. Što znači ova crkva? To je crkva u kojoj neće biti molitvi za ruske vlasti i ruske trupe, zato što oni ubijaju Ukrajince. Ali ovo je crkva za Boga i Ukrajinu!”
Dešavanja u Trumpovoj adminstraciji kulminirala su u decembru.
Američki lider je 8. decembra rekao novinarima da će šef kabineta Bijele kuće John Kelly (Džon Keli) napustiti dužnost do kraja godine. Michael Cohen (Majkl Koen), bivši advokat američkog predsjednika koji je jednom izjavio da bi rado za Trumpa primio metak, osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 36 mjeseci. On je Trumpu najbliža osoba koja je osuđena na zatvor u slučaju posebne istrage o miješanju Rusije u američke izbore 2016. godine. Cohen je priznao krivicu za više krivičnih djela, uključujući za kršenje finansiranja kampanje, utaju poreza i laganje Kongresu.
Federalni sudija Emmet Sullivan u Okružnom sudu u Vašingtonu odložio je 18. decembra izricanje presude bivšem savjetniku američkog predsjednika za nacionalnu sugurnost Michaelu Flynnu (Majkl Flin) koji je priznao krivicu zbog toga što je lagao federalnim agentima FBI-ja o svojim razgovorima sa tadašnjim ruskim ambasadorom u Washingtonu Sergejom Kislijakom.
Potom je 20.decembra ministar odbrane SAD Jim Mattis (Džim Matis) podnio ostvaku dan nakon što je američki predsjednik objavio da će sve američke trupe povući iz Sirije, čemu se protivio jednako kao i Trumpovim kritikama saveznika i NATO-a. Pošto je pismo ostavke bilo i kritika Trumpa, ljut, američki mu je predsjednik našao privremenu zamjenu dva mjeseca prije predviđenog odlaska.
Uz to što smo upozoreni da za pogubno zaustavljanje klimatskih promjena imamo tek dvije decenije, medijska organizacija Reporteri bez granica (Reporters Without Borders/RSF) je saopštila da je 2018 -ta bila godina “nezabilježenog” neprijateljstva prema novinarima širom svijeta.Najmanje 251 novinar širom svijeta nalazi se iza rešetaka zbog svog rada, upozorio je Komitet za zaštitu novinara (CPJ).Do 10. decembra u 2018. Ubijena su 52 novinara.
U decembru su nas napustili, slavni izraelski pisac Amos Oz koji je umro 28. decembra u 79. godini, od raka. Bio je poznat kao glasni zagovornik rješenja dvije države za izralsko-palestinski konflikt.
Nekoliko dana ranije, 22. decembra, takođe od raka, umro je ugledni britanski političar, nekada lider Liberal demokrata Paddy Ashdown (Pedi Ešdaun). Otišao je čovjek koji je The Guardianu rekao “Bosna mi je pod kožom” i za kojeg se razliku od mnogobrojnim međunarodnih izaslanika za Balkana bez dvoumljenja moglo reći da mu je zaista bilo stalo do posljednjeg trenutka.
Povodom njegove smrti Allan Little (Alan Litl), BBC-jev ratni izvještač iz BiH, sada istraživač i autor, za Radio BBC je rekao sljedeće:
“Mnogi političari su govorili o ratu sa sigurne distance, ali Paddy je sam došao da ga vidi, ušao je u Sarajevo usred rata. I tamo je poslije uradio sjajan posao. On je razumio ono što drugi političari nisu – da u srcu ovog rata nije bio etnički sukob, već veliki od države sponzorisani zločinački poduhvat za preraspodjelu cijelih naroda na bazi njihovog enticiteta.
On nikada nije smetnuo sa uma tu centralnu činjenicu i nije pristajao na priču o vjekovnoj etničkoj mržnji i slične floskule. On je vidio da je rat vođen, komanadovan, finasiran i naređen primarno iz jednog centra. I kada je postao visoki predstavnik, njegova je ambcija bila da svoju sopstvenu ulogu učini suvišnom, obnavljajući institucije demokratske države. On je vidio rat, ne samo kao balkanski fenomen, već kao nešto prema čemu je sklona cijela Evropa. I njegov odgovor na to je bio je nastojanje da učvrsti institucije demokratskog vladanja, a to je liberalna demokratska država za koju se uvijek borio. To su vrijednosti koje su odbačene u ratu, a koje je on, kao visoki predstavnik, pokušao da ostavari u Bosni.
Uspio je u velikoj mjeri, ali protiv njega su bili lideri srpskih i hrvatskih nacionalističkih stranaka čije ja ambcija bila da unište bosanku državu od koje ni danas nijesu odustali.”
Jedan od posljednjih intervjua Ashdown je dao RSE: Korekcija granica vodi razbijanju BiH
Dan nakon Božića tokom kojeg je u poruci poznatoj kao “Urbi et Orbi” (gradu i svijetu) papa Franjo pozvao svijet da stavi po strani “stranačke interese” i da pronađu političko rješenje za Siriju, Jemen i druge krizne tačke širom svijet, ruski predsjednik Vladimir Putin je testirao kako tvrde, do sada najmoćnije nuklerno oružje “hipersonični raketni sistem” pod imenom “Avangard”.
Ne osvrćući se na Pompeovo upozorenje početkom decembra, Putin kaže da “Avangard ima interkontinentalni domet i da rakete mogu letjeti u atmosferi brzinom 20 puta većom od brzine zvuka”.
“Idu ka meti kao meteorit”, tvrdi Putin.
