Uporedo s promocijom mira i sloboda traje jačanje vojnih kapaciteta i to posebno onih država koje se ponose navodnim širenjem mira po svijetu. Švedski institut za istraživanje mira (SIPRI) pripremio je detaljnu analizu utroška država širom svijeta za unapređenje, osnaživanje, moderniziranje i održavanje vojnih kapaciteta. Ova analiza obuhvata sve dostupne informacije o nabavci oružja, izdvajanjima za plaće vojnih kadrova, administrativne troškove, održavanje, istraživanje i sve druge oblike poslova vezanih za vojne strukture jedne države.
Spomenuto istraživanje ističe da je u 2013. godini došlo do povećanja izdvajanja iz budžeta u vojne svrhe u većini zemalja svijeta. Međutim, opća ocjena je da je ipak došlo do smanjenja izdvajanja za vojne namjene za 1,9 posto. Razlog ukupnog smanjenja unatoč povećanju ulaganja mnogih država svijeta jeste činjenica da su Sjedinjene Američke Države umanjile izdvajanja za svoju vojsku, što je automatski izmijenilo sliku na svjetskom nivou. U toku 2013. godine, na ime vojske na svjetskom planu izdvojeno je oko 1.747 milijardi dolara, od toga samo na Sjedinjene Države otpada više od trećine. Upravo to je razlog zašto se nivo američkih ulaganja u vojsku odražava na globalnu sliku.
Povlačenje SAD-a iz Afganistana i Iraka
U februaru ove godine iz američkog ministarstva odbrane saopćeno je da se ide ka smanjenju kapaciteta kopnene vojske te zemlje i to na nivo od prije Drugog svjetskog rata. Ti rezovi podrazumijevaju i ukidanje upotrebe popularnog vojnog aviona A-10, ali i smanjenje vojne naknade u toj mjeri da ne izlazi iz okvira planiranog budžeta za 2015. godinu. Time se daje do znanja da Sjedinjene Države rade na postepenom smanjenju ulaganja u vojne kapacitete, što se lahko može zaokrenuti u slučaju da bilo gdje u svijetu bukne vatrica koja bi mogla potencijalno ugroziti američke interese.
Ministar odbrane SAD-a Chuck Hagel naglasio je da smanjenje ulaganja u vojsku predviđa povlačenje američkih vojnika iz Afganistana i Iraka. Ipak, Hagel je potcrtao da se SAD suočava s rizikom nesigurnosti u dinamičnom i sve opasnijem sigurnosnom okruženju, dodavši da će “smanjenja proračuna neizbježno smanjiti nivo pogreške za vojsku prilikom njezinog tretiranja ovim rizicima dok druge sile nastavljaju modernizirati svoje naoružanje”. Sad kad se stanje u Ukrajini teško može vratiti u normalne okolnosti mirnim putem, nadležni u Pentagonu bit će prinuđeni revidirati plan razvoja svojih vojnih kapaciteta.
Rusija i Kina imaju druge planove
Ono što dodatno zabrinjava Sjedinjene Države ali i ostale članice NATO-saveza jeste povećano ulaganje u vojsku Ruske Federacije. Naime, ovo je situacija kad je Rusija prvi put nakon 15 godina premašila SAD u kontekstu ulaganja u vojsku u odnosu na bruto nacionalni dohodak. Jasno je da time Rusija nastoji ojačati svoje vojne resurse, što svakako podrazumijeva i obnovu vojne industrije koja je u lošem stanju od početka devedesetih.
Evropske članice NATO-a, osim Njemačke i Poljske, također su pristupile smanjenju ulaganja u vojni napredak tog saveza. Tako Berlin ipak ima malo drukčije razmišljanje od ostalih kad je u pitanju vojna sposobnost, a tu se ističe i Francuska koja je unatoč ekonomskoj krizi zabilježila pad izdvajanja za vojsku od skromnih četiri procenta.
U ukupnom poretku ulaganja u vojsku, prema istraživanju SIPRI-ja, Rusija se nalazi na trećem, a Kina na drugom mjestu. Međutim, tačan nivo ulaganja u vojsku Kine ostao je nerazjašnjen zbog toga što mnogi podaci nisu bili dostupni. “Iznos kineskih ulaganja bio je vrlo nejasan, ali Kina u tom kontekstu definitivno bilježi povećanje izdvajanja za oružje i trening-programe svojih vojnika”, istakao je Samuel Perlo-Freeman, voditelj studije SIPRI-ja. Generalni stav Perlo-Freemana je da su mnoge zemlje koje su bile protiv Sjedinjenih Država tokom hladnog rata ostale nezadovoljne takvim podređenim i nestabilnim položajem, što je danas uzrokovalo povećanje njihovih vojnih kapaciteta. U tom smislu Kina definitivno prednjači sa 7,4 posto rasta izdvajanja za vojsku najmnogoljudnije zemlje svijeta.
Bliski istok najbolji kupac naoružanja
Kad je, pak, riječ o Bliskom istoku kao centralnom žarištu svjetskih previranja tokom posljednjih nekoliko godina, primjetno je povećanje ulaganja Saudijske Arabije u armiju. I ne samo da ta zemlja najviše ulaže u vojsku u odnosu na sve susjedne države Bliskog istoka, već je Saudijska Arabija po iznosu izdvojenom na ime vojnih resursa za 2013. godinu dospjela na visoko četvrto mjesto u svijetu. Pojašnjenje toga je nastavak sukoba u Siriji u kojoj Iran pomoću sirijskog lidera Bashara al-Assada uspijeva zadržati utjecaj. Saudijska Arabija se žestoko protivi prisustvu svega što je iransko u njenoj blizini pa je to razlog i povećanja vojnih kapaciteta u svrhu predostrožnosti.
Ni druge bliskoistočne zemlje ne zaostaju mnogo za Saudijskom Arabijom. “Generalno, izdvajanja novca u vojne svrhe u toj regiji su vrlo netransparentna. Za prošlu godinu nije bio dostupan uvid u prave iznose za Iran, Katar, Siriju, Jemen i Ujedinjene Arapske Emirate”, izjavio je Perlo-Freeman, ističući da su ti iznosi vjerovatno ogromni imajući u vidu da većina tih zemalja veliki dio zarade od eksploatacije i prodaje nafte usmjerava na vojsku.
Odranije je poznato da su zemlje Bliskog istoka najveći kupci vojne opreme na svjetskom nivou. Da se taj trend nastavlja govori podatak da je Izrael prije nekoliko dana kupio novi vojni teretni avion “Super Hercules C-130J Samson” od američke kompanije Lockheed Martin. “Isporuka ovog aviona je važna prekretnica u jačanju izraelskih zračnih snaga. Dodatno ćemo biti osnaženi u operativnom smislu i pojačat ćemo svoje kapacitete dugih letova”, izjavio je načelnik Generalštaba izraelske vojske Benny Gantz, istakavši da je riječ o unikatnom avionu specijalno pripremljenom za izraelsku vojsku.
Na kraju, općenito gledano, ulaganja u vojsku idu u skladu s ekonomskim stanjem većine zemalja, pa je primjetno i smanjenje kod mnogih koje je zahvatila kriza. Ipak, čini se da vojni kapaciteti ostaju u vrhu prioriteta širom svijeta koji svakodnevno postaje nestabilniji i samo je pitanje dana kad će neko povuči obarač. O posljedicama niko ne smije ni razmišljati.
