Svijet će godišnje morati ulagati 2.400 milijardi dolara u čistu energiju do 2035. godine i da do 2050. godine gotovo potpuno izbaci iz upotrebe ugljen kao izvor energije kako bi izbjegao katastrofalne posljedice klimatskih promjena, upozorili su u Ujedinjeni narodi.
Globalna temperatura je već za gotovo jedan stupanj Celzija veća nego što je bila na početku industrijske revolucije i na putu je da poraste za tri stupnja do 2100. godine, upozorava se u izvješću UN-a, a prenosi agencija Tanjug agenciju Bloomberg.
“Već uočavamo posljedice globalnog zagrijavanja od jedan stupanj Celzija kroz sve ekstremnije vremenske uvjete, porast razine mora i nestajanje leda na Arktiku”, kaže Panmao Zhai, jedan od kopredsjedavajućih Međuvladinom komisijom UN-a za klimatske promjene – IPCC povodom objave svog izvješća.
U izvješću se, također, navodi da će već do 2030. godine svjetska temperatura biti za 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskog doba, što će ubrzati rizik od ekstremnih suša, šumskih požara, poplava i nestašice hrane za stotine milijuna ljudi.
Poduzeti mjere ‘bez presedana’
Zbog toga bi zemlje svijeta morale poduzeti mjere “bez presedana” radi promjene načina na koji funkcioniraju, kako bi držale rast globalne temperature ispod ciljane razine ili riskiraju još jače toplotne valove s olujama i poplavama ili jakim sušama u nekim regijama, upozorava UN u izvješću.
Zadržavanje rasta temperature Zemlje na samo 1,5 stupnjeva Celzija, umesto na dva stupnja dogovorenih u Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, donijelo bi “čistu korist ljudima i prirodnim ekosustavima”, navodi u priopćenju IPCC-a.
Održavanjem cilja na 1,5 stupnjeva, rast globalne razine mora bio bi za 0,1 metar niži do 2100. godine, nego uz porast temperature za 2,0 stupnjeva C, piše u izvješću.
To bi moglo smanjiti poplave i dati vremena ljudima koji naseljavaju obale svijeta, otoka i delte rijeka da se prilagode klimatskim promjenama.
Ova niža stopa rasta temperature bi također smanjila gubitak i nestanak vrsta te negativan utjecaj na kopnene, slatkovodne i priobalne ekosustave, navodi se.
“Svako, i najmanje zagrijavanje preko granice od 1,5 stupnjeva ili više, povećava rizike koji su povezani s dugoročnim ili nepopravljivim promjenama, kao što je gubitak nekih ekosustava”, rekao je Hans-Otto Portner, koji vodi jednu od IPC C-ovih radnih grupa.
Da bi se zagrijavanje zadržalo na 1,5 stupnjeva, globalna neto emisija ugljik-dioksida (CO2), koju uzrokuje čovjek, trebala bi pasti za blizu 45 posto do 2030. godine s razine iz 2010. godine, i da do sredine stoljeća ima “nultu neto vrijednost”.
U sažetku izvješća se navodi da bi obnovljivi izvori energije trebali osigurati 70 do 85 posto opskrbe električnom energijom do 2050. u odnosu na sadašnjih blizu 25 posto, kako bi se ostalo u granicama otopljavanja od 1,5 stupnjeva.
‘Minimalne mogućnosti za preventivno djelovanje’
Korištenjem tehnologije apsorbiranja i skladištenja ugljika, udio elektične energije proizvedene na plin trebao bi se smanjiti na osam posto, a na ugljen ispod dva posto. U izvješću se u ovom kontekstu ne spominje nafta.
Ako rast prosječne globalne temperature privremeno premaši 1,5 stupnjeva, bit će potrebne dodatne tehnike za uklanjanje ugljika kako bi se zagrijavanje vratilo na ispod 1,5 stupnjeva Celzija do 2100. godine.
“Izvješće pokazuje da nam preostaju minimalne mogućnosti za preventivno djelovanje kako bismo izbjegli nezamislive štete po klimatski sustav koji podupire život kakav poznajemo”, rekao je Amjad Abdulla, član odbora IPCC-a i glavni pregovarač jednog saveza malih otočkih država koje su u riziku od poplava zbog rasta razine mora.
IPCC se sastao prošlog tjedna u Incheonu, u Južnoj Koreji, da bi finalizirao izvješće pripremljeno na zahtjev vlada 2015. godine, kako bi se procijenila izvodljivost i značaj limitiranja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva, prenosi britanska agencija.
