Švicarski ministar odbrane ocijenio je “nezamislivim” da sporazumi koje je njegova zemlja sklopila s Evropskom unijom budu poništeni zbog referenduma o ograničavanju useljavanja, kazavši da su prijetnje Evropske komisije, da će uzvratiti, pretjerane.
Na referendumu 9. februara 50,3 posto švicarskih glasača glasalo je za ograničavanje useljavanja iz zemalja članica EU-a, što je protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU-om.
Odnosi EU-a i Švicarske regulirani su nizom uzajamno isprepletenih ugovora, a kršenje jednog od njih može povući za sobom poništavanje svih.
“U interesu i EU-a i Švicarske je da se pronađu razumna rješenja”, rekao je Ueli Maurer, član desne, Švicarske narodne stranke koja je predvodila tu inicijativu, u razgovoru za list Schweiz am Sonntag.
Konstruktivan razgovor
“Nezamislivo je da bilateralni ugovori budu poništeni, bilo da to učini Švicarska ili EU. Obje strane od njih imaju koristi.”
Maurer ne očekuje veći napredak prije izbora za Evropski parlament u maju, ali nakon toga očekuje “konstruktivne” razgovore.
Predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso upozorio je da će ta švicarska odluka imati “ozbiljne posljedice” za švicarske odnose s EU-om.
Premda nije direktno spomenuo nikakve posebne sankcije, Barroso je dao do znanja da bi Švicarci mogli izgubiti pravo na život i rad u EU-u, uključujući u susjednoj Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, a sa zaprekama bi se mogle susresti i švicarske firme koje su toga, itekako, svjesne.
“S obzirom na reciprocitet, nije uredu da švicarski građani imaju neograničenu slobodu kretanja u EU-u. Nije pravedno da jedna zemlja ima sve te pogodnosti, a ne želi ih u jednakoj mjeri omogućiti partnerima”, dodao je Barroso, istaknuvši da će se EU boriti za zaštitu slobode kretanja ljudi i radnika, jer je to jedna od temeljnih evropskih vrijednosti.
Obostrane pogodnosti
Prema podacima EK-a, blizu 430.000 Švicaraca živi u EU-u, a u Švicarskoj živi više od milion građana EU-a i još ih blizu 230.000 prelazi granicu svaki dan radi posla.
Švicarska ima blizu osam miliona stanovnika, od čega su četvrtina stranci.
Brisel je već suspendirao pregovore o učešću Švicarske u evropskom istraživačkom programu Horizon 2020 i programu razmjene studenata Erasmus.
Drugi evropski čelnici blaže su reagirali na odluku švicarskih birača od EK-a.
Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila na poduzimanje oštrih mjera, kazavši da je Evropi u interesu da pričeka i vidi kako će Švicarska provesti rezultat referenduma.
Švicarska vlada objavila je da će do kraja juna pripremiti plan provedbe odluke u cilju izrade zakona do kraja godine.
Odluka mora biti provedena u djelo u roku tri godine.
Nakon što je Švicarska na referendumu odbila članstvo u Evropskom privrednom prostoru 1992. godine, EU i Švicarska dogovorili su i 1999. godine potpisali sedam sektorskih ugovora: o slobodi kretanja ljudi, uklanjanju tehničkih barijera za trgovinu, javnim nabavkama, poljoprivredi, cestovnom i željezničkom saobraćaju te ugovor o pristupanju Švicarske istraživačkim programima EU-a.
Švicarci su nevoljno potpisali sporazum o slobodi kretanja, ali su na njega pristali, jer su zauzvrat drugim sporazumima dobili pogodnosti na drugoj strani.
Upravo, da sporazum o slobodi kretanja ne padne na nekom referendumu u Švicarskoj, Unija je insistirala i postigla da svi sporazumi budu jedan paket pa ako padne jedan od elemenata toga paketa, onda pada i cijeli paket.
Tri godine za referendum
Stoga, u svim tim sporazumima postoji sigurnosna klauzula, nazvana “giljotina”, koja predviđa da padne cijeli paket ako padne jedan od sporazuma.
Švicarska i EU trebali su potpisati protokol na sporazum o slobodi kretanja kako bi se on prilagodio ulasku Hrvatske u EU.
Švicarska bi pri tome zadržala pravo koje imaju ostale članice, a to je ograničavanje pristupa hrvatskim radnicima do najviše sedam godina nakon ulaska u članstvo.
Bern je odlučio da, zbog rezultata referenduma, nije u mogućnosti potpisati taj protokol “u njegovom sadašnjem obliku”.
Hrvatska bi tako mogla ostati i bez tih kvota.
Taj bi se problem mogao riješiti prije nego što se referendumska odluka počne provoditi.
Švicarska vlada ima tri godine da referendumsku odluku provede u djelo.
Za vrijeme tog trogodišnjeg razdoblja mogao bi se ispregovarati novi sporazum, kojim bi se na neki način zaobišli rezultati referenduma.
EU i Švicarska povezani su s više od 100 bilateralnih ugovora.
