Tako će i ove godine studentima iz balkanskih zemalja biti dodijeljene stipendije koje pokrivaju sve troškove života kao i ukupnu školarinu na univerzitetu, na kojem student bude primljen, u periodu od najviše dvije godine.
Zahtjev za stipendiju u Švedskoj od zemalja iz regije mogu podnijeti studenti iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, a prijave se mogu izvršiti do 13. februara 2016. godine. Rok za podnošenje zahtjeva za postdiplomski progam je do 15. januara 2016. godine.
Školarinu direktno uplaćuje Švedski institut univerzitetu gdje je student upisan, dok se stipendija isplaćuje studentu, a iznosi 9.000 švedskih kruna, ili 970 eura mjesečno. Osim toga, plaćeni su i svi putni troškovi za studenta u visini od 5.000 švedskih kruna, odnosno 540 eura.
Inače, nakon što je u Švedskoj uvedena školarina za strane studente koji dolaze iz zemalja izvan EU, broj studenata iz tih država značajno je opao posljednjih nekoliko godina. Privrednici i univerziteti u toj zemlji stoga upozoravaju kako je privlačenje talentovanih i uspješnih stranih studenata najbolji način da Švedska ostane konkurentna u svijetu.
Cilj švedskih vlasti i univerziteta je da u narednom periodu ta zemlja godišnje ponudi stipendije za 1.500 stranih studenata od čega je planirano da njih 20 posto ostane u toj razvijenoj evropskoj zemlji.
Švedska broji 42 javne institucije visokog obrazovanja, te one nude više od 500 magistarskih studija raznih naučnih područja na engleskom jeziku.
Univerziteti u Lundu i Uppsali često se mogu naći na rang listi 100 najboljih fakulteta na svijetu, što ih svrstava među elitnih 0,5 posto najcjenjenijih mjesta za obrazovanje, dok se Medicinski fakultet Karolinska Institutet nalazi među najprestižnijim fakultetima u Evropi, te zauzima visoko 32. mjesto na globalnoj ljestvici. Na polju naučnih istraživanja u strojarstvu i tehnologiji izdvaja se Kraljevski institut za tehnologiju u Stockholmu, odnosno Kungliga Tekniska Hogskolan.
