Švicarska godinama ima imidž države koja maksimalno štiti ljudska prava i u toj zemlji su sjedišta mnogih međunarodnih humanitarnih organizacija, ali posljednjih godina useljenici afričkog i arapskog podrijetla sve se više žale na rasnu i vjersku diskriminaciju.
Svoja negativna iskustva Al Jazeeri je ispričao Adamu Pam, koji je iz Nigerije došao u Švicarsku na doktorski studij. Nije mogao ni zamisliti što će mu se dogoditi tokom jedne šetnje Bernom.
„Jedan mi je čovjek mahnuo rukom i rekao: ‘Dođi ovamo, mi smo policija’. Uzviknuo sam: ‘U redu, dolazim!’. Ubrzo su me okružila tri policajca i prije nego što sam mogao bilo što reći stavili su mi lisice na ruke. Kad sam pitao zašto to čine, odgovorili su da na taj način kontroliraju Afrikance“, požalio se Adamu Pam, jedna od žrtava rasizma.
Tvrdi da je žrtva rasne diskriminacije, te da je zbog grubog postupanja policije pretrpio ozljede kralježnice.
Najviše pritužbi na policiju
Prema izvještaju jedne organizacije koja dokumentira rasističke i ksenofobične napade u zemlji 2009. godine zabilježeno je 197 takvih slučajeva, dvije godine kasnije 231 slučaj, a isti je broj zabilježen i 2012. godine.
Svake godine najmanje 80.000 imigranata doseli se u Švicarsku, zemlju od osam milijuna stanovnika.
Imigranti afričkog i arapskog podrijetla, s kojima je razgovarala ekipa Al Jazeere, žale se na diskriminaciju na institucionalnom nivou, naročito od policije.
To potvrđuje i Ured visokog predstavnika za ljudska prava UN-a u svom prošlogodišnjem izvještaju, ponavljajući zabrinutost zbog korištenja rasnog profiliranja od službenika za provedbu zakona, kao i nedostatak statističkih podataka za takve incidente.
UN je također zabrinut zbog izvještaja o prekomjernoj upotrebi sile tokom policijskih provjera, o uznemiravanju Roma i ljudi afričkog podrijetla, kao i nedostatka neovisnog mehanizma u državi koji bi primao i istraživao pritužbe o policijskom maltretiranju.
Ne postoji zakon
„Adamu Pam je samo jedan od brojnih Afrikanaca koji se suočio sa rasizmom u Švicarskoj. Iz Udruženja afričke dijaspore kažu kako se situacija neće promijeniti sve dok se ne donese strožiji zakon protiv rasne diskriminacije i to na federalnom nivou“, javlja Al Jazeerin reporter Harun Karčić.
I Celeste Ugochukwu, predsjednik Udruženja afričke dijaspore u Bernu, upozorava kako u Švicarskoj i dalje ne postoji ozbiljan zakon protiv rasne diskriminacije.
„Trenutno imamo samo jedan članak Zakona o kaznenom pravu koji kaže da osoba koja potiče na rasizam u javnosti može biti kažnjena. Primjetili smo da je izuzetno mali broj donesenih presuda na osnovu tog zakona u poređenju sa brojem predmeta, čak manje od 20 posto“, ukazuje Ugochukwu.
Brojne humanitarne organizacije odabrale su upravo Švicarsku za svoja sjedišta i ta je zemlja dugi niz godina uživala imidž „oaze“ za imigrante i političke disidente.
Međutim, zbog sve češćih pritužbi na rasnu diskriminaciju i policijsko maltretiranje imigranata i Švicarska počinje zabrinjavati borce za ljudska prava.
