Čim se konektujemo na internet već otkrivamo neke podatke o sebi, a svakim sljedećim klikom količina tih podataka raste. Privatnost nije bitna samo na društvenim mrežama, već bi o njoj trebalo voditi računa kad god sjednete za kompjuter.
Proteklih godina mnogo se govorilo o privatnosti na različitim društvenim mrežama i kako ograničiti pristup podacima koje korisnici ostavljaju na njima.
Međutim, nisu samo društvene mreže mjesta na kojima se nalazi pregršt podataka koji otkrivaju naše interese, navike, želje ili lične podatke. Korisnici većinom ne znaju koliko izdajničkih podataka “pamti” njihov internet pretraživač ili lični kompjuter.
A upravo ti podaci u pogrešnim rukama mogu nanijeti više štete od nezgodne fotografije iz studentskih dana. Ali to ne znači da treba panično brisati sve podatke na kompjuteru ili prestati da koristimo internet za kupovinu ili bankarstvo.Samo treba da budete nešto oprezniji i koristite alate koje već imate na svom kompjuteru.
Pretraživač može da pomogne
Bez obzira koji internet pretraživač koristite za surfovanje internetom, vjerovatno ne vodite računa o tome na koji način oni osiguravaju vaše “internet iskustvo”.
Današnji pretraživači skladište u privremenu memoriju stranice koje najčešće posjećujete. Stvaraju “kolačiće” u kojima objavljuju vaše postavke za pojedine stranice, ali, ako im dopustite, i lozinke kako ih vi ne biste morali pamtiti.
Ukratko, pamte sve kako bi vam olakšali povratak na tu internet stranicu. Ali isto tako mogu postati pravo vrelo ličnih informacija o vama za bilo koga ko neovlašćeno dobije pristup vašem kompjuteru. Istorija surfovanja i privremeno posjećene stranice otkrivaju gdje ste bili i šta ste radili, “kolačići” otkrivaju vaše postavke za pojedine stranice, a mogu vas i automatski ulogovati na neke od njih.
Ako neko dobije pristup vašem pretraživaču može lako doći do podataka o vašim korisničkim imenima i lozinkama. Zato, ma koliko bilo prikladno da vam pretraživač pamti lozinke, to baš i nije najsigurnije. Radije, ako vam je potrebna pomoć da zapamtite više različitih lozinki, upotrijebite specijalizovane alate koji imaju bolju zaštitu od pregledača.
Obrišite sve lozinke koje je pregledač zapamtio i zabranite mu da pamti nove. Ostale podatke možete jednostavno ukloniti brisanjem istorije surfovanja. Dovoljno je ući u pretraživač i na tastaturi odabrati Ctrl+Shift+D. Možete obrisati samo posljednji sat, dan ili sve.
Pametno surfovanje
Ako obrišete sve podatke o surfovanju, neko bi mogao pomisliti da nešto skrivate. Uostalom, činjenica da ste pogledali neki smiješni video može nekome otkriti samo imate li ili ne smisao za humor. Stoga nije nužno da brišete baš stalno. Ali kad želite pristupiti svom e-mail ili bankovnom računu, nije loše uključiti “anonimno” surfovanje.
Internet Explorer takvo surfovanje naziva InPrivate, a uključuje se desnim klikom na ikonu IE i potom izborom u tabeli. Kod Firefoxa potrebno je u folderu Datoteka odabrati Novi privatni prozor, a kod Chromea ta opcija u glavnom se folderu zove “Novi inkognito prozor”. Bez obzira na ime i pregledač, kad zatvorite taj prozor, kompjuter će zaboraviti sve što ste u tom prozoru radili.
Brojevi otkrivaju sve
Bez obzira na to koliko brisali svoju istoriju surfovanja i koristili “privatne” prozore, ostavljate trag na internetu pomoću kojeg svako može otkriti lokaciju vašeg kompjutera. I to zahvaljujući IP adresi. Kad god se spojite na internet, vaš kompjuter u svijet šalje svoju IP adresu baš kao i svi ostali kompjuteri na svijetu. Ali ta adresa otkriva i tačan položaj kompjutera što možete provjeriti na stranici IPlocation.
Upravo zahvaljujući tim podacima, prikazuju se oglasi na srpskom jeziku bez obzira na kojoj se veb-stranici nalazite. Ali oglašivači često iskorišćavaju tu činjenicu i šalju e-mail poruke s “posebnim” linkovima koji služe samo kako bi povezali vašu e-mail i IP adresu i podatke o surfovanju iz “kolačića”.
Većina e-mail klijenata automatski blokira takve linkove i donekle vam pruža zaštitu, ali to ne znači da ne treba biti oprezan s klikovanjem na različite linkove koji vam stignu u Pristiglu poštu.
Pogodi gdje sam
Ako želite da sakrijete svoju lokaciju, razmislite o korišćenju VPN-a ili Virtual Private Networka. Prilikom korišćenja VPN-a, vaša stvarna IP adresa ostaje skrivena, a web-stranice “vide” samo adresu VPN servera. Tako na primjer možete biti u Beogradu, a web-stranica će misliti da ste u Barseloni.
Dodatna je pogodnost to što na taj način možete prevariti pojedine veb-stranice i dobiti pristup sadržaju koji bi vam inače zbog lokacije bio zabranjen – poput različitih serija ili filmova koji su besplatno objavljeni na internetu, ali samo za stanovnike pojedinih država.
VPN je i dobro rješenje ako koristite besplatne i otvorene bežične mreže koje nisu previše sigurne. Morate poslati nekakav službeni dokument, a ako želite da budete sigurni da ga niko neće “presresti” putem – VPN je najbolje rješenje jer se sav promet dešifruje pa tako i vaši dokumenti i podaci.
