Otvorenost prema drugim religijama velikoj većini Nijemaca je važna. Ali, u odnosu prema islamu polovica Nijemaca je vrlo sumnjičava. To je rezultat jednog novog istraživanja Zaklade Bertelsmann.
“Islam u međuvremenu pripada i Njemačkoj.” Za ovu je izjavu bivši njemački savezni predsjednik Christian Wulff 2010. godine pobrao puno odobravanja, ali i kritika. Jer, polovica njemačkoga stanovništva smatra da se islam ne uklapa u zapadni svijet.
Ta spoznaja je rezultat istraživanja Zaklade Bertelsmann. Prvi rezultati toga reprezentativnog istraživanja objavljeni su ovoga tjedna. O značenju religije i vrijednostima ispitano je u Njemačkoj i još 12 zemalja ukupno 14.000 ljudi.
S tvrdnjom da prema svim religijama treba biti otvoren slaže se “potpuno” ili “više” 85 posto Nijemaca. Većinu religija njemačko stanovništvo doživljava kao obogaćenje. To vrijedi uz kršćanstvo osobito za židovstvo i budizam. Ali, nešto više od polovice Nijemaca (51 posto) doživljava islam kao prijetnju.
Sliku islama oblikuju mediji
Profesor Detlef Pollack, sociolog religije i suautor studije, drži da je za takvu sliku islama odgovoran nedostatak osobnih kontakata između muslimana i kršćana. U istočnom dijelu Njemačke islam kao prijetnju doživljava još veći postotak stanovnika nego u zapadnom, iako u istočnom dijelu živi samo dva posto svih muslimana u Njemačkoj.
S obzirom da se židovstvo, budizam i hinduizam doživljava osjetno pozitivnije nego islam, iako s tim religijama zacijelo ima manje izravnih kontakata, Pollack za takvu sliku smatra suodgovornima i medije: “Slika koju mediji daju o budizmu ili hinduizmu je slika više miroljubive religije, dok je za sliku islama karakterističan fanatizam i agresivnost”, kaže Pollack u razgovoru za Deutsche Welle.
Samokritika muslimana
Slične razloge za strah od islama navodi i predsjednik Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj Aiman Mazyek: “U medijima često vidimo vrlo iskrivljenu sliku islama.” On kaže da se uvijek iznova prikazuje ekstremističke skupine te da se i jezično ne pravi dovoljno razlika između religije i ekstremizma, primjerice nakon terorističkih napada na bostonski maraton govorilo se o “islamskoj mreži” atentatora, kritizira Mazyek. Ali, on vidi razloga i za samokritiku: “Muslimani bi sad trebali još više zasukati rukave, više se uključiti u ovo društvo i jasno pokazati da prihvaćaju ovu zemlju.”
Već nekoliko godina postoji nastojanje politike i vjerskih zajednica da se pospješi dijalog različitih religija u Njemačkoj. Islamske zajednice u Njemačkoj od 1997. organiziraju 3. oktobra “Dan otvorene džamije”. I židovske zajednice na razne dane pozivaju ne-židove u sinagogu.
I u drugim zapadnim zemljama brojni ljudi doživljavaju islam kao prijetnju. Tako se primjerice u Izraelu izjasnilo 76 posto ispitanika, u Španjolskoj 60 posto, u Švicarskoj 50 posto, u SAD-u 42 posto. Nasuprot tomu, u Južnoj Koreji islam kao prijetnju doživljava samo 16 posto, u Indiji 30 posto stanovnika.
Važnost stupnja obrazovanja
Ipak, i među zapadnim zemljama ima takvih u kojima se islam pozitivnije ocjenjuje nego u Njemačkoj, primjerice Francuska, Velika Britanija ili Nizozemska. Za sociologa religije Detlefa Pollacka u tomu važnu ulogu igra stupanj obrazovanja muslimana u tim zemljama. “U Njemačkoj među doseljenicima ima malo onih s visokim obrazovanjem. To jako utječe na sliku osobito muslimana među doseljenicima.” U brojnim drugim zemljama su mogućnosti obrazovanja doseljenika bolje nego u Njemačkoj, a time i njihov udio među uspješnim doseljenicima.
Ipak, studija dolazi i do jednog ohrabrujućeg rezultata: velika većina kršćana, muslimana i ateista u Njemačkoj je uvjerena da je demokracija dobar oblik vladavine – kod muslimana i ateista tako misli 80 posto, kod kršćana 90 posto ispitanika. Većina ispitanika u svim skupinama zagovara i odvojenost politike i religije.
