Svaka majka koja je izgubila dijete ima pravo na istinu i pravdu


Predsjednica UdruĆŸenja Pokreta Majke enklave Srebrenica i Ćœepa Munira SubaĆĄić poručila je sudionicima skupa da ĆŸrtve, koje su tokom rata u BiH izgubile najmilije, preĆŸivjele genocid i/li su joĆĄ uvijek obespravljene, na danaĆĄnjem skupu govore o preprekama na koje su nailazile u posljednjih 20 godina, te ĆĄta se moĆŸe uraditi da svima bude bolje.

– NaĆĄu djecu niko ne moĆŸe vratiti, ali moramo se boriti za djecu koja ostaju iza nas. Moramo neĆĄto naučiti iz proĆĄlosti, da bismo imali bolju i sretniju budućnost – kazala je SubaĆĄić.

Spomenula je vaĆŸnost angaĆŸmana pravnih eksperata te posebno pohvalila napore glavnog tuĆŸioca Međunarodnog krivičnog suda za bivĆĄu Jugoslaviju (MKSJ) Sergea Bramertza i istaknula da su u njegovom mandatu pred lice pravde privedeni i Radovan KaradĆŸić i Ratko Mladić.

– Sretna sam ĆĄto postoji HaĆĄki tribunal. Neću govoriti da li je radio dobro ili ne, na kraju njegovog mandata ĆŸrtve će dati ocjene. Svi oni koji nisu pomogli da se dođe do istine i pravde i da se privedu ratni zločinci bit će upisani na stubu srama da ih njihova pokoljenja čitaju. TeĆĄko je svim majkama u BiH koje nisu pronaĆĄle kosti svoje djece, koje budu sretne kad pronađu i jednu kost. Svaka majka koja je izgubila dijete ima pravo na istinu i pravdu – poručila je s govornice.

Glavni tuĆŸilac MKSJ Serge Bramertz u izjavi novinarima podsjetio je da će do kraja iduće godine HaĆĄki tribunal zavrĆĄiti rad, a tzv. mehanizmi za nastanak rada će i dalje raditi jer oko stotinu slučajeva ostaje da bude rijeĆĄeno.

Bramertz je poručio da je dosta toga postignuto, ali da regionalna suradnja nije baơ na nivou kakva je bila prije nekoliko godina jer ima tendenciju politizacije.

– To dodatno komplicira i oteĆŸava procesuiranje i bavljenje ovim poslom – kazao je.

Oficir za vezu MKSJ Amir Ahmić ističe novinarima da se mnogo govori o drĆŸavnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina za koju smatra da treba reviziju.

– U fokus staviti predmete A kategorije, predmete koji su pregledani od 1996. do 2004. godine kad su preneĆĄeni u TuĆŸilaĆĄtvo BiH. Takva stvar treba se napraviti unutar institucija BiH, prvenstveno kroz ministarstvo pravde, Sud i TuĆŸilaĆĄtvo. U okviru postojeće strategije treba praviti modifikacije ili zanoviti postojeću strategiju – kazao je.

Međunarodna ekspertna konferencija “Prepreke u procesuiranju ratnih zločina” ima za cilj prevazilaĆŸenje zastoja u procesuiranju ratnih zločina, a odvija se kroz nekoliko sesija.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.