Predsjednica Udruženja Pokreta Majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić poručila je sudionicima skupa da žrtve, koje su tokom rata u BiH izgubile najmilije, preživjele genocid i/li su još uvijek obespravljene, na današnjem skupu govore o preprekama na koje su nailazile u posljednjih 20 godina, te šta se može uraditi da svima bude bolje.
– Našu djecu niko ne može vratiti, ali moramo se boriti za djecu koja ostaju iza nas. Moramo nešto naučiti iz prošlosti, da bismo imali bolju i sretniju budućnost – kazala je Subašić.
Spomenula je važnost angažmana pravnih eksperata te posebno pohvalila napore glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Sergea Bramertza i istaknula da su u njegovom mandatu pred lice pravde privedeni i Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
– Sretna sam što postoji Haški tribunal. Neću govoriti da li je radio dobro ili ne, na kraju njegovog mandata žrtve će dati ocjene. Svi oni koji nisu pomogli da se dođe do istine i pravde i da se privedu ratni zločinci bit će upisani na stubu srama da ih njihova pokoljenja čitaju. Teško je svim majkama u BiH koje nisu pronašle kosti svoje djece, koje budu sretne kad pronađu i jednu kost. Svaka majka koja je izgubila dijete ima pravo na istinu i pravdu – poručila je s govornice.
Glavni tužilac MKSJ Serge Bramertz u izjavi novinarima podsjetio je da će do kraja iduće godine Haški tribunal završiti rad, a tzv. mehanizmi za nastanak rada će i dalje raditi jer oko stotinu slučajeva ostaje da bude riješeno.
Bramertz je poručio da je dosta toga postignuto, ali da regionalna suradnja nije baš na nivou kakva je bila prije nekoliko godina jer ima tendenciju politizacije.
– To dodatno komplicira i otežava procesuiranje i bavljenje ovim poslom – kazao je.
Oficir za vezu MKSJ Amir Ahmić ističe novinarima da se mnogo govori o državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina za koju smatra da treba reviziju.
– U fokus staviti predmete A kategorije, predmete koji su pregledani od 1996. do 2004. godine kad su prenešeni u Tužilaštvo BiH. Takva stvar treba se napraviti unutar institucija BiH, prvenstveno kroz ministarstvo pravde, Sud i Tužilaštvo. U okviru postojeće strategije treba praviti modifikacije ili zanoviti postojeću strategiju – kazao je.
Međunarodna ekspertna konferencija “Prepreke u procesuiranju ratnih zločina” ima za cilj prevazilaženje zastoja u procesuiranju ratnih zločina, a odvija se kroz nekoliko sesija.
