Grupa iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari u pratnji dvojice preživjelih žrtava Marša smrti iz jula 1995. godine sakupljaju predmete koji su još uvijek ostali na stazi, 25 godina nakon genocida u Srebrenici.
Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić navodi da je cilj sačuvati materijalne stvari koje se još uvijek nalaze u šumama oko Srebrenice.
“Sve je fotografisano, snimljeno, katalogizirano, uključujući i tačne koordinate svega što je pronađeno”, naveo je Suljagić.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari još jednom su apelovali da preživjeli, porodice i srodnici žrtava genocida u i oko Srebrenice toj instituciji daju na čuvanje predmete koji su pripadali žrvama genocida, kako se bi se sačuvale činjenice i dokazi o stradanjima nevinih civila.
“Memorijalni centar Srebrenica-Potočari nalazi se na ključnoj raskrsnici: dok se uistinu herojska borba za pronalazak preostalih nestalih nastavlja, ova institucija – koja je prije svega naše vlasništvo i koje ne bi bilo bez nemjerljive hrabrosti i požrtvovanosti porodica žrtava mora preći u ‘narednu fazu sjećanja’”, poručili su iz Memorijalnog centra.
How unsettled our recent history actually is: this morning a group from @SrebrenicaMC accompanied by two survivors of the deathmarch from July 1995 are collecting artefacts still remaining along the track, 25 years after the fact. pic.twitter.com/Mr23UrRmBz
— Emir Suljagić (@suljagicemir1) November 26, 2019
Istakli su da je neophodno Memorijalni centar razviti za sljedeću fazu u borbi za komadić istine i njihovu priču.
Predmet ovog javnog poziva uključuje, ali nije ograničen na: Odjeću i obuću koja je pripadala žrtvama genocida ili preživjelim svjedocima (posebno obuću ručne izrade, konzerviranu hranu odnosno konzerve ili ambalažu istih, lične predmete žrtava genocida kao što su: satovi, tabakere, čakmaci-kresiva, lični dokumenti, i drugi predmeti uključujući i one pronađene uz žrtve u masovnim grobnicama), zatim improvizirane patente poput peći, svjetiljki, kolica za drva i tome slično); odjeću korištenu u Srebrenici (napravljenu od padobranskog platna ili šatorskog krila koji su korišteni pri bacanju hrane iz zraka 1993. godine), ruksake, sveske, udžbenike, igračke (kupljene ili ručno napravljene);
Takođe preživjeli, porodice i srodnici žrtava mogu dati dokumente, dnevnike, bilješke, pisma koja su putem Crvenog krsta stigla u ili poslana iz enklave, novinske članke i fotografije (poželjno u originalima, ali prihvatljivo je i u formi kopija), kao i audio i video građu, audio i video snimke koji govore o životu stanovništva bosanskog srednjeg Podrinja od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a posebno u periodu dok je Srebrenica bila tzv. zaštićena zona UN-a i u julu 1995. godine.
Iz Memorijalnog centra poručuju da će se pobrinuti za njihovo očuvanje i zaštitu, tako da ne propadnu.
“Sačuvaćemo ih za generacije koje dolaze, koje još nisu ni rođene. Javite nam se putem e-maila na [email protected] ili na telefon 056 440 486. Budite slobodni za svaki upit, ukoliko želite pomoći realizaciji ove aktivnosti, a vrata Memorijalnog centra će biti otvorena za sve dobronamjerne koji žele pomoći ovaj projekat”, navodi se u javnom pozivu.
