Albanski jezik okupio je u Prištini brojne akademike, albanologe, istraživače i oko 100 stranih studenata koji uče ovaj jezik. Oni su bili učesnici 32. izdanja Međunarodnog seminara za albanski jezik, književnost i kulturu.
Na seminaru se razgovaralo o istoriji i poreklu albanskog jezika, o poznatim albanskim piscima, te o doprinosu stranih albanologa u oblasti jezika.
Među prisutnima bili su i studenti albanologije iz Srbije. Kažu da je albanski jezik poseban i neophodan za komunikaciju ne samo sa susjedima, već je potreban i u samoj Srbiji. Marija Popović iz Beograda je na četvrtoj godini studija albanskog jezika na Filološkom fakultetu u Beogradu. Na Kosovu boravi prvi put, a ovogodišnji seminar joj je, kaže, dosta pomogao da bolje savlada jezik.
„Prvi put sam i na seminaru i u Prištini. Unapredila sam jezik i mislim da sada bolje govorim. Prošle godine sam mjesec dana boravila u Tirani, takođe zbog jezika, na seminaru koji mi je pomogao isto kao i ovaj ovdje. Vjerujem da sada dobro govorim. Ovde komuniciram na albanskom, srpskom, engleskom, bugarskom i slično“, kaže Marija na tečnom albanskom.
Pored nje, na Kosovu po prvi put boravi i Monika Marić iz Sremske Mitrovice, student prve godine albanologije. Kaže da je imala velike koristi od kurseva koje je pohađala u sklopu ovog seminara.
„Ovdje sam po prvi put i jako mi se dopada. Na kursevima sam mnogo naučila. Profesorica je govorila samo albanski i razumijela sam sve što je rekla. Ima dosta stranih studenata i fino je na predavanjima“, navela je Monika, takođe na albanskom.
Seminar kao ambasador Kosova u svijetu
Za Damjana Filipovića iz Vršca seminar o albanskom jeziku, književnosti i kulturi je pogodno mjesto da se jezik bolje savlada.
„Mislim da je jako dobro za studente koji uče albanski da dođu ovde, zato što je ovo dobra prilika da se nauči jezik i unapredi znanje. Albanski jezik je poseban indoevropski jezik, ali nije iz velike grupe kao što su to njemački ili francuski. Izoliran je i ne govori ga veliki broj ljudi u Evropi“, kaže Damjan, student na drugoj godini albanologije.
I Danica Avramović iz Jagodine albanski jezik smatra posebnim, te se iz tog razloga odlučila da upravo ovaj jezik studira.
„Svi studiraju engleski, njemački, i ostale jezike. Albanski jezik je za mene poseban. Malo je drugačiji. Mi na fakultetu učimo književni jezik, a ovde smo čuli i gege dijalekt. To je dobro zato što na fakultetu nemamo prilika da to čujemo“, kazala je ona.
Studenti albanskog jezika iz Srbije navode i da nisu imali predrasude obzirom da upravo uče o albanskoj istoriji i kulturi. Oni su tokom boravka u Prištini bili smješteni u studentskom domu.
Jedan od predavača seminara bio je ruski albanolog, profesor Aleksandar Rusakov iz Sankt Peterburga. Na Kosovu je u više navrata boravio od 1978. godine. I pored mnogih uočenih promjena u zemlji, on navodi da je seminar o albanskom jeziku u Prištini institut koji se nije mnogo promjenio.
To je dobro, navodi on, jer je time očuvana dobra tradicija seminara. Slaže se da je ovaj seminar najbolji ambasador Kosova u svijetu.
„Za ljude iz cijelog svijeta ovo je dobra prilika da upoznaju albanski jezik, albanski narod i kulturu ovog naroda… Važnost ovog seminara u Prištini za razvoj albanologije u cijelom svijetu je kolosalna“, kazao je Rusakov.
Među predavačima, prisutni su bili i Giusepina Turanon, koja je nedavno objavila generativnu sintaksu albanskog jezika te Giovanni Belluscio, jedan od poznatih istraživača arbreša.
Sve veće interesovanje za studije albanskog
Na Katedri za albanski jezik Filološkog fakulteta u Beogradu, studira između 50 i 60 studenata, rekla nam je asistentiknja Merima Krijezi. Interesovanje je, dodaje ona, posljednjih godina sve veće.
“Svake godine upišemo oko petnaestoro studenata na prvu godinu. Možemo da kažemo da smo izuzetno zadovoljni interesovanjem, zato što je ono sve veće i veće. Studenti smatraju da bi mogli da iskoriste znanje albanskog jezika da kasnije pronađu posao”, kaže Krijezi.
Ona ističe da među studentima preovlađuje osećaj da bi posao mogli pronaći na Kosovu, ali ne samo tamo.
“Prvenstveno zbog toga što trenutna situacija omogućava, tojest postoje mnoge nevladine organizacije, OEBS, zatim u Vladi Republike Srbije postoje potrebe u raznim ministarstvima… Mogućnosti su mnogobrojne. Takođe i kada je riječ o novinarskoj profesiji. S obzirom da svakoga dana postoje vesti i iz Srbije, naravno i iz Albanije i sa Kosova. Očigledno je da je potrebno da se neko i time bavi”.
Nekada su, dodaje Krijezi, preovlađivali studenti sa juga Srbije, donekle i iz Prištine.
“Danas, mogli bi reći skoro sto odsto studenata, su oni iz Srbije. To su mladi Beograda, Niša, Kragujevca. Dakle, uglavnom su u pitanju Srbi koji studiraju albanski jezik”.
