– Davali smo upozorenja i ona su se obistinila. Kumulonimbusi su se nadvili nad podavalska sela, koje je zahvatilo snažno nevrijeme. Nisu to tornada koja pogađaju centralne oblasti SAD, ali jesu mini-cikloni koji uvlače u sebe predmete, dijelove krovova. Nisu ni prvi ni posljednji, a prognoza se može dati samo kratkoročna – objasnio je za „Blic“ Dragan Đurić, prognostičar Republičkog hidrometeorološkog zavoda, dodajući da se već za ponedjeljak mogu lokalno očekivati slične nepogode, mada slabijeg intenziteta.
Vazdušni vrtlozi na našem području zovu se trombe – i liči na trubu ili slonovsku surlu, koja se spušta iz donjih dijelova oblaka do tla i pri tome se vrlo brzo obrće oko približno uspravne osovine, piše srbijanski iBlic.
Jedna takva tromba napravila je pustoš u selu Šopić. Kako one nastaju i koliko su česte?
– Tokom toplijeg dijela godine, javlja se razvoj kumulonimbusnih oblaka, poznatih kao olujni oblaci koji donose grmljavinu, pljuskove, kiše, grad, sugradicu i olujni vjetar. Ovakve oluje su lokalnog karaktera, ali mogu zahvatiti i veća područja, kao što se desilo prekjuče. Udari vjetra mogu dostizati orkanske jačine. Naprimjer, 6. jula 1993. godine u Beogradskoj opservatoriji zabilježen je udar od 27,6 m/s (97 km/h op.a.) Porast temperature od jedan stepen zbog klimatskih promjena dovodi do povećanja koncentracije vodene pare u atmosferi za šest do sedam odsto, što su povoljni uslovi za pojave jačih vremenskih nepogoda pljuskovitog i vjetrovitog karaktera – kaže Katarina Stefanović iz Sektora nacionalnog centra za klimatske promjene RHMZ.
U posljednjih 30 godina, na stanicama RHMZ registrovana su svega četiri ovako snažna udara, a onaj od prije dva dana je peti. Međutim, stručnjaci napominju da se trombe dešavaju mnogo češće i da će ih, zbog klimatskih promjena biti još više, ali da ne moraju biti uhvaćeni u stanicama RHMZ.
