Novi korona virus mutira, kao i ostali virusi, i sada ima osam sojeva te kruži cijelim planetom, kažu stručnjaci.
Dobra je vijest da mutacije nisu smrtonosnije, rekao je Trevor Bedford, čija stranica NextStrain.org prati genom virusa pomoću uzoraka iz svih dijelova svijeta, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Stručnjaci sekvencioniraju genome korona virusa i otkrivaju sojeve koji su se pojavili od kako je virus prošle godine prvi put prešao sa životinje na čovjeka na tržnici u kineskom gradu Wuhanu.
Njihovi radovi “pokazuju kako virus migrira i dijeli se u slične, ali nove podtipove”.
“Na pitanje – mijenja li se genetski, odgovor je – apsolutno da”, kaže epidemiolog s aHarvarda Marc Lipsitch.
“Pitanje je je li se dogodila neka promjena koja određuje smjer kretanja bolesti ili prenos, ili druge stvari koje su važne za ljude”, dodao je.
Novi sojevi su tek neznatno promijenjeni i nema razlike u letalnosti, ističu stručnjaci.
Epidemije se mogu pratiti
“Uočena stopa mutiranja (uglavnom dvije mjesečno) potpuno je uobičajena za viruse”, napisao je Bedford na Twitteru.
“Gripa obično ima isti broj mutacija, čak i nešto više”, dodao je.
I dok do sada dešifrirani genomi pružaju informaciju o tome kako se njegovo širenje može zaustaviti i pomaže li tome održavanje razmaka među ljudima, a sve pokazuje da pomaže, oni nisu ništa više od skice, upozoravaju naučnici.
Slažu se oko toga da još mnogo toga treba otkriti, ali mikroskopske im promjene pomažu da utvrde patogeni put kroz ljudsku populaciju.
“Epidemije se mogu pratiti”, rekao je Charles Chiu, profesor infektologije na Univerzitetu California.
“U stanju smo gotovo u stvarnom vremenu sekvencionirati genom kako bi utvrdili koji sojevi ili rodovi cirkuliraju”, dodao je.
