Ispitanici su pritom opisali da li imaju karakteristične faze prejedanja („munchers“) ili gladovanja („skippers“) kao reakciju na stresne situacije.
Ispitanici su sudjelovali u dva uzastopna istraživanja. Tokom prvog istraživanja bili su podvrgnuti pozitivnim, negativnim i neutralnim vijestima. Nakon prvog istraživanja odmah su sudjelovali u drugoj studiji gdje su se ispitivale vrste sladoleda i bili su u mogućnosti unositi količinu sladoleda po želji.
Rezultati studije su pokazali kako osobe koje su podvrgnute negativnim vijestima, a smatraju se „munchersima“ pojedu u prosjeku 184 kalorije više nego osobe koje su bile izložene neutralnim vijestima (kontrolna skupina).
Kada su „skipperi“ bili izloženi pozitivnim vijestima unijeli su čak 74 kalorije više u odnosu na kontrolnu skupinu. Autori studije objasnili su kako će osobe koje prekomjerno unose hranu u stresnim situacijama, unijeti manje kada su izloženi pozitivnim vijestima. Suprotan učinak uočen je kod osoba koje unose premalo hrane.
Naučnici upozoravaju da je potrebno promijeniti preporuke povezane uz unos hrane tokom stresa jer organizam na prirodan način pronalazi ravnotežu između prekomjernog i premalog unosa hrane. Uskraćujući hranu osobama koje prekomjerno unose namirnice prilikom stresa može isključivo povećati daljni unos hrane time uzrokujući začarani krug. Ista preporuka odnosi se i na suprotan slučaj.
Studija je objavljena u časopisu Psychological Science.
