Opšte je poznato da je stres štetan po naše zdravlje, ali u nekim slučajevima i u malim “dozama” može da djeluje korisno na nas i naš mozak.
Stres je normalna fizička i mentalna reakcija na prijetnju ili zahtjev rješavanja teških situacija. Kada je osoba pod stresom, tijelo postaje napeto i mozak se opterećuje uslijed mnogobrojnih misli. Što je stres češći i intenzivniji, sve je teže čovjeku da savlada svakodnevne obaveze. Ali sve stvari u životu, pa čak i stres, imaju “drugu stranu medalje”. Stres može da bude pozitivan i posluži kao lijek u određenim prilikama. U takvim slučajevima djeluje kao katalizator i omogućava nam da se nosimo sa svakom težinom situacije.
Od stresa ne možemo da obolimo
Prema ispitivanju izvršenom nad 29.000 ljudi, stres ne “krade” godine. Problem leži u samom uvjerenju da je stres nužno zlo. Prosto rečeno, ne ubija nas stres, već naš stav prema njemu. Studija je pokazala da oni koji vjeruju da je stres štetan po njihovo zdravlje imaju 43% povećan rizik od oboljenja u bliskoj budućnosti, za razliku od ispitanika koji stres ne smatraju štetnim. Dakle, nije vjerovatno da ćemo se razboljeti od stresa, nasuprot tome kako izgleda.
Stres pomaže prilikom učenja
Jedna studija iz 2013. godine pokazala je da pritisak hormona stresa (kortikosteron) može da pomogne rastu nervnih ćelija u hipokampusu (centar u mozgu zadužen za proces učenja).
Kada je stres koristan?
Grupa naučnika koja je sprovela ispitivanje otkrila je da stresne situacije poboljšavaju mentalne performanse pacova. Iz ugla preživljavanja, ovaj zaključak je potpuno logičan. U životinjskom svijetu, sjećanje na neki stresan događaj im pomaže da u budućnosti izbjegnu slične situacije. A nama?
Stres štiti DNK i RNK
Mala “doza” stresa podstiče tijelo da proizvede antioksidante kako bi se borili protiv slobodnih radikala, onih dosadnih molekula za koje se smatra da su glavni uzroci starenja. Do ovoga dolazi jer započinju jedan aktivno destruktivni lanac koji donosi štetu važnim ćelijskim strukturama (proteinima, ćelijskim membranama, DNK). U ovom slučaju, mala “doza” stresa nam može pomoći tako što umanjuje štetu nanijetu DNK i RNK. Hroničan stres, naravno, ima potpuno suprotan efekat.
Stres jača imuni sistem
Iako hroničan stres šteti imunom sistemu, mala količina stresa ga može stimulisati i učiniti fleksibilnijim i otpornijim, kako su pokazale studije izvršene na pacovima. Osim toga, odgovor organizma na stres je da štiti tijelo, a ne da ga raboli.
Stres se može povezati sa filantropijom
Naravno, najbolje je u potpunosti izbjegavati stresne situacije. Ipak, ako vam to ne pođe za rukom, stres možete savladati uz pomoć filantropije. Na osnovu jednog istraživanja koje je izvršeno nad 850 osoba, opasnost od smrti se povećava za čak 30% nakon nekog stresnog događaja, kao što je npr. gubitak voljene osobe. Ali i za ovo postoji lijek! Prema zaključcima ispitivanja, ljudi koji pomažu drugima, posebno ukoliko daruju stvari, eliminišu ovaj rizik. Kada kažemo darivanje, ne mislimo samo na novac i materijalne stvari. I na kraju zaključujemo da se ne kaže džabe da u svemu treba biti umjeren, pa čak i u nerviranju.
