Strateške investicije na Balkanu: Rusi prodiru u BiH, Arapi i Kinezi u Srbiju, Turci na Kosovo i u Makedoniju.
Balkan postaje sve zanimljiviji svjetskim investitorima. Stižu milijarde dolare. Da li će ekonomija odrediti i tok političkih zbivanja?
Potpisivanjem Ugovora o strateškom partnerstvu između nacionalne aviokompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) “Etihad Airways” i nacionalnog avioprijevoznika Srbije “Jat Airways” označen je početak realizacije jedne od niza velikih arapskih investicija u Srbiju koje su najavljene početkom ove godine.
“Etihad” će uložiti desetine miliona dolara u zajedničku kompaniju. Ova investicija je i simbolično važna jer nagovještava novu investicionu strategiju na Balkanu koja Srbiju vraća u samo središte interesiranja i utjecaja u regiji.
Novinari agencija Anadolija (AA) istraživali su šta stoji iza investicionog zamaha, gdje i koje strane zemlje najviše ulažu u regiji Balkana.
Direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) Božidar Laganin potvrdio da su arapski investitori izuzetno aktivni u Srbiji i da u vrlo kratkom roku očekuje, osim ‘Etihad Airways’, ugovore i s drugim kompanijama iz UAE-a. Uz ostalo, jedan arapski investitor želi u Srbiji izgraditi tvornicu čipova vrijednu četiri milijarde dolara. Ministar privrede Mlađan Dinkić je krajem marta u Abu Dabiju potpisao ugovor o zajedničkom ulaganju u poljoprivredu Srbije vrijedan 400 miliona dolara sa vodećom svjetskom poljoprivrednom kompanijom ‘Al Dahra’, a želja im je da na aerodromu „Nikola Tesla“ naprave veliki kargo terminal.
No, nisu samo Arapi zainteresirani za Srbiju. U Srbiju investiraju i Hrvati. Hrvatska kompanija ‘Agrokor’ namjerava da u sljedećih godinu dana u svojim preduzećima u Srbiji investira još oko 100 miliona eura, a nalazi se i među najvećim investitorima u Srbiju.
Srbija očekuje investicije i iz Kine. Ta zemlja je od Kine zatražila kredit od 1,8 milijardi dolara koji bi bio iskorišten za izgradnju autocesti. Kineski CMEC (China National Machinery and Equipment Import & Export Corporation) i Termoelektrana „Kostolac“, prema informacijama iz maja ove godine, pregovarali su u vezi s izgradnjom novog postrojenja u Kostolcu, čija vrijednost iznosi 712 miliona dolara.
Srbijanski analitičari ističu da najveću podršku infrastrukturnim projektima u Srbiji u posljednjih nekoliko godina daju upravo Kina i Rusija, kroz kredite koji već sada iznose nekoliko milijardi dolara. Pored “Kostolca” Kina ulaže i u druge dijelove energetskog sektora Srbije. Tako je “Elektroprivreda Srbije” krajem prošle godine potpisala sporazum sa jednim kineskim konzocijom u kojem se nalaze kompanije „China Environmental Energy“ i „Shenzhen Energy Group“ – sporazum o izgradnji Bloka 3 Termoelektrane „Nikola Tesla“ u Obrenovcu, a ta investicija se procjenjuje se na više od dvije milijarde eura. U kineske investicije u Srbiji ubraja se i most Zemun–Borča, koji se finansira sa oko 150 miliona dolara iz kineskog kredita, a izvođač je kineski CRBC (China Road and Bridge Corporation), kao i uključivanje kineske kompanije „Shandong Hi-Speed Group“ u Koridor 11.
Najznačajnijih 150 stranih investicija u proteklih 12 godina donijele su Srbiji skoro 16 milijardi eura, a najviše ulagača stiglo je, ipak, iz Njemačke, saopćila je nedavno Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
Kako je potvrđeno iz Narodne banke Srbije (NBS) i Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije (SIEPA), najveći investitori u Srbiji u posljednjoj deceniji bili su ‘Telenor’ sa 1,6 milijardi eura, ‘Gazprom Neft –NIS’ sa 947 miliona eura i ‘Fiat Automobili’ Srbija 947 miliona eura. Tu su i lanac ‘Delhaize’ sa 933 miliona, ‘Philip Morris’, koji je investirao 733 miliona, ‘Stada Hemofarm’ sa 650 miliona, ‘Mobilcom’ iz Austrije je investirao 633 miliona, a spomenuti hrvatski ‘Agrokor’ 614 miliona eura.
Najviše ulagača stiglo je iz Njemačke – 30, zatim iz Austrije – 23, Italije – 18, Slovenije – 16 i Francuske – 12. Kada se u obzir uzme visina ulaganja, na prvom mjestu je Italija – 1,99 milijardi eura, slijede Austrija – 1,96 milijardi eura, Norveška – 1,6 milijardi eura, Belgija – 1,48 milijardi i Grčka – 1,23 miliona eura, dok su iza SAD, Rusija i Njemačka – svi iznad 1,1 milijardu eura.
Međutim, uskoro bi ova lista mogla izgledati drugačije. Osim Arapa, u posljednje vrijeme pažnju u Srbiji izazivaju Rusi, javlja novinar Anadolije. Kupovina Naftne industrije Srbije (NIS), Beopetrola, Moskovske banke i ulazak “Sberbanke” na srbijansko tržište, samo su neke od ključnih ruskih investicija u Srbiji u posljednjih 13 godina. Te investicije iznose skoro milijardu i po dolara, ne računajući izgradnju kraka gasovoda Južni tok ili kredit za obnovu srpskih željeznica.
Ipak, prema podacima o direktnim stranim investicijama u prvim mjesecima 2013. godine regionalni lider je Hrvatska koja je prošlog mjeseca i zvanično pristupila Evropskoj uniji. Hrvatska je za tri mjeseca ubilježila 460 miliona eura investicija, a slijede Srbija sa 150 miliona eura i Makedonija sa 53 miliona za tri mjeseca. U Bosnu i Hercegovinu je za četiri mjeseca investirano svega 39,8 miliona eura, a za prvih pet mjeseci u Crnu Goru se slilo 112 miliona eura.
Najveći strani investitor u Hrvatskoj je mađarska “MOL grupa” koja je 2012. godine izdvojila do 1,1 milijardu dolara za istraživanje i proizvodnju nafte, odnosno dvostruko više od prošlogodišnjih 545 milijuna dolara.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u tu zemlju je tokom posljednjih 20 godina najviše ulagala Austrija, i to u visini od 7,15 milijardi eura, Holandija 4,07 milijardi, Njemačka 3,11 milijardi, Mađarska 2,45 milijardi, Luksemburg 1,72 milijarde, Francuska 1,38 milijardi, Italija 1,30 milijardi, Slovenija 1,13 milijardi i Švedska 872 miliona eura.
Ulaskom Hrvatske u EU očekuje se veći interes kompanija iz država koje nisu članice elitnog evropskog društva, primjerice iz Rusije i Turske, za kupnju ili ulaganje u hrvatske kompanije. Rusija je u prethodne dvije decenije u Hrvatsku investirala 188 miliona eura, a Turska 140 miliona.
I analitičari primjećuju rast turskih investicija u Hrvatsku. Naime, u Hrvatskoj već posluje oko 50 turskih kompanija. Osim u Dubrovniku, gdje su ulagali turski “Rixos” i “Uzel turizam”, turski ulagači prisutni su i na šibenskom i zadarskom području putem “Dogus grupe” koja ulaže u marine i hotelske sadržaje. U finansijskom sektoru posluje jedna od najvećih turskih kompanija “Süzer grupa”, koja je putem “Eksen holdinga” 2011. kupila Banku Brod. Najnovija akvizicija Turaka je društvo za upravljanje investicijskim fondovima “NFD Aureus Invest”. Ranije je društvo “NETA Yatirim Menkul Degerler AS” iz Istanbula kupilo 49 posto udjela u hrvatskoj firmi koja je preuzimanjima okupila 14 fondova s ukupnom imovinom od 152 miliona kuna (preko 20 miliona eura).
Hrvatska je od 1993. do 2013. godine zabilježila ukupno 27 milijardi eura direktnih stranih investicija, što je godišnje oko 1,35 milijardi eura.
Rusi snažno ulaze na tržište BiH
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, u prva četiri mjeseca ove godine u BiH je investirano 77,8 miliona KM ili skoro 40 miliona eura, što ipak predstavlja pozitivan rast u odnosu na isti period prošle godine. U 2012. godini je zabilježeno ukupno 963,4 miliona KM (oko 492 miliona eura) investicija. U tom periodu u BiH je najviše ulagala Rusija, a slijede Srbija, Austrija, Hrvatska i Njemačka. Stranci su prošle godine najviše ulagali u sektor proizvodnje, trgovine i bankarski sektor.
Prema podacima Agencije za promociju stranih investicija (FIPA), najveći strani investitori u BiH u periodu od 1994. do 2011. godine su Austrija sa 2,336 milijardi KM, a slijede Srbija sa 1,834 milijarde, Hrvatska 1,328 milijardi, Rusija 1,196 milijardi, Slovenija 1,066 milijardi i Njemačka sa 563 miliona KM. Turska se nalazi na devetom mjestu s investicijama u vrijednosti od 276 miliona KM.
Najveće investicije u BiH do konca 2010. godine bile su iz “Telekoma Srbija A. D. Beograd” iz Srbije, “Ukio Banko Investicione Grupe” iz Litvanije, “ArcelorMittal Holdinga AG” iz Švicarske, “OAD Neftegazovaja Innov. Korp. Moskva” iz Rusije, “Hypo Alpe-Adria Bank AG” iz Austrije, ‘HT – Hrvatski Telekom and HT – Hrvatske Pošte” iz Hrvatske, “Zagrebačke banke and others”, iz Hrvatske, “Kastamonu Entegre Agac Sanayi ve Tic.” iz Turske, LIVAR d.d., Ivančna Gorica iz Slovenije i “Asamer Zement Holding AG” iz Austrije.
U posljednje vrijeme primijetan je snažan ulazak ruskog kapitala u Bosnu i Hercegovinu, navodi Anadolija. NIS (Gaspromnjeft) je tako od austrijskog OMV-a prezeo 22 benzinske pumpe. Do kraja godine u BiH će iz te kompanije biti uloženo oko 90 miliona KM. Bosna i Hercegovina je za “Gazprom” jedan od prioritetnih regiona, izjavio je ranije Aleksandar Malanin, direktor bloka “Promet” u Naftnoj industriji Srbije (NIS) – “Gazpromu”. Rusi su preuzeli OMV pumpe i u Hrvatskoj.
U BiH je, također, ušla i najveća ruska banka ‘Sberbank’. Naime, bivša ‘Volksbank BH’ u februaru 2013. godine postala je ‘Sberbank BH’ nakon što je ‘Sberbank’ grupacija preuzela ‘Volksbank International AG’ tokom 2012. godine. Sberbank je prošle godine zaključila i proces akvizicije stopostotnog udjela u grupaciji ‘Volksbank International’ (VBI) u koju spada i ‘Volksbank Hrvatska’. Ruski ‘Zarubrežnjeft’ je vlasnički preuzeo Rafineriju nafte u Brodu u koju je, prema procjenama, investirao 560 miliona eura. Kao jedna od najvećih investicija na Balkanu u oblasti energetike spominje se izgradnja Ugljevika 3, dva bloka po 300 MW.
Rusija je do sada uglavnom investirala u Republiku Srpsku (RS), no sada značajno širi svoj interes i na drugi bosanskohercegovački entitet – Federaciju BiH. Sa ruskim kompanijama je dogovoreno više projekata, poput izgradnje termoelektrane, hidrocentrala, ali i gradnje gasovoda u okviru projekta „Južni tok“. Vlada RS je dala koncesiju za istraživanja nafte ruskom preduzeću „Jadran nafta“.
Rusija ubjedljivo najviše ulaže u Crnu Goru
Crna Gora je stabilna u pogledu investicija, ali ih je manje nego ranijih godina. U prvih šest mjeseci 2012. godine u toj zemlji je, primjerice, uloženo 176 miliona eura stranog kapitala. I ove godine prilive je nešto manji, ali je i dalje visokih 112,1 milion eura.
Samo u periodu od 2006. do 2009. ukupne direktne strane investicije iznosile su preko 3 milijarde eura. Rast direktnih investicija pratilo je povećanje broja stranih firmi u Crnoj Gori. Distribucija investicija, uz sektor turizma i finansija, bila je značajna i u sektor industrije nakon privatizacije “Elektroprivrede”. Udio poljoprivrede je i dalje mali (2%). Sektor građevinarstva još uvijek ne pokazuje znake oporavka, dok se sektor usluga postepeno vraća na nivo prije izbijanja globalne ekonomske krize. Poznato je da je najveći investitor u Crnu Goru Ruska Federacija, a potom Italijani, Mađari, Švajcarci Austrijanci, Britanci, Kiprani, Turci, UAE i drugi.
Ruske investicije sve su češće na Balkanu, a ubjedljivo najvidljivije su u Crnoj Gori u kojoj je prema zvaničnim podacima samo u periodu od 2009. do 2011. godine uloženo oko 270 miliona eura, a ističe se kupovina velikog broja hotela na crnogorskoj obali.
Također, posljednjih nekoliko godina znatno su porasle investicije Turske u Crnoj Gori. Trenutno u Crnoj Gori ima značajan broj turskih kompanija koje posluju u oblasti infrastrukture, energije i građevinarstva. Jedna takva firma, “Enka”, nedavno je pokazala interes za ulaganja u infrastrukturu u Crnoj Gori, izgradnju aerodroma u općini Berane, te hidroenergetske projekte. Nedavno je turski holding “Tosyali” otkupio problematičnu crnogorsku željezaru Nikšić za 15,1 miliona eura. Najveći turski investitor u Crnoj Gori je grupacija “Gintas”, koja je dosad u toj zemlji uložila 50 miliona eura. Ta korporacija vlasnik je najvećeg tržnog centra i zelene pijace u Podgorici, a u aprilu je otvorila prvi poslovnih hotel u Crnoj Gori, pod međunarodnim brendom “Ramada”.
U Kosovo uložu Nijemci, a sve više Turci
Kada je riječ o Kosovu, agencija Anadolija navodi da prema podacima Centralne banke (CB) Kosova, od 2000. godine pa sve do prvog tromjesečja 2012. godine, direktna strana ulaganja na Kosovu dostižu iznos od oko 2,4 milijardi eura. U prvom tromesečju 2012. godine direktna strana ulaganja u toj zemlji iznosila su 60,4 miliona evra.
Prema podacima Ministarstva trgovine Kosova za period od 2007. do 2012. godine, najveći strani investitor u toj zemlji bila je Njemačka sa 292 miliona eura, a slijedi Velika Britanija sa 251 milion, Slovenija 195, Austrija 133, Švicarska 115, Holandija 109, Albanija 70, Turska 64, i SAD 31 milion eura.
Također, turske investicije su posljednjih godina vrlo prisutne na Kosovu i u Albaniji, gdje se turska ulaganja najviše osjete u bankama, aerodromima, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama. Tokom protekle decenije, kosovska Agencija za promoviranje stranih investicija (APIK) zabilježila je 405 turskih kompanija i 2.339 radnika u oblasti građevinarstva, obrazovanja, turizma, zdravstva, telekomunikacija, saobraćaja i trgovine. Turske kompanije koje su ostvarile najveće investicije na Kosovu su građevinska firma “Bechtel Enka”, kompanija “Limak Group airline”, te banke “TEB” (Paribas) i “BKT”.
Prema podacima Ministarstva za ekonomiju Albanije, najveći investitor Albaniji do 2011. godine bila je Grčka sa obimom od 27 posto, Italija 15 posto, Austrija 14 posto, SAD 13 posto, Turska 11 posto, Njemačka 3 posto, itd.
Tokom posljednje dvije godine, turske poslovne firme povećale su svoje investicije u Albaniji u sektoru bankarstva, finansija, građevinarstva, turizma, zdravstva, telekomunikacija, trgovine i saobraćaja. Prema zvaničnim podacima albanske vlade, turska ulaganja u Albaniju su tokom 2010. godine povećana na 260 miliona eura. Najveći investitor u Albaniji, turski konglomerat “Calik Holding”, uložio je približno 340 miliona eura u albansku infrastrukturu i telekomunikacije.
U Makedoniju najviše investiraju Austrija i Turska
Posljednjih godina, značajne strane investicije su pristigle i u Makedoniju. Strane investicije u Makedoniji od 2007. do 2012. godine dostigle su 1,55 milijardi evra, izjavio je ranije ministar finansija Zoran Stavreski. Prema njegovim riječima, ovaj iznos je duplo veći u odnosu na cjelokupan priliv inostranih investicija u periodu od 1990. do 2005. godine. Prema podacima Narodne banke Makedonije, u prva tri mjeseca strane investicije iznosile su 53 miliona eura, a u istom periodu prošle godine 80,2 miliona eura. U Makedoniji su u prošloj godini direktne strane investicije ukupno iznosile 104,8 miliona eura.
Također, prema posljednjim podacima Narodne banke Makedonije Austrija je, sa 56 miliona eura direktnih investicija, prošle godine bila najveći investitor u Makedoniji. Turska je na drugom mjestu sa oko 11,7 miliona eura, dok su SAD, Njemačka i Belgija investirale po devet miliona eura.
Prema posljednjim podacima Vlade Makedonije, investicije Turske u toj zemlji posljednjih nekoliko godina su zabilježile značajan rast. Turska tvrtka “TAV” izgradila je dvije zračne luke u zemlji, a rastu i ulaganja u zdravstveni sektor. Turska je s holdingom “Chevahir” ušla i u makedonski bankarski sektor. Također, turski brand “Sutash” uložio je u poljoprivredni sektor.
Također, na makedonsko tržište su ušla tri nova turska ulagača. “Matek” će u Makedoniju uložiti 15 miliona eura i zaposliti 200 radnika, “Iskrem Medical” će uložiti 20 miliona eura i zaposliti 250 ljudi, a “Total” će uložiti 15 miliona eura i zaposliti oko 250 djelatnika. Turska ulaganja u Makedoniji su od 2010. do 2012. godine iznosila 150 miliona eura.
Slično tome, njemački “Lisa Draxlmaier GmbH” pridružio se lokalnom partneru u projektu od 35 miliona eura za proizvodnju automobilskih dijelova, u novom objektu u Kavadarcima, koji će u prvih pet godina zapošljavati 4.000 radnika. U roku od godinu dana “Draxlmaier” će izgraditi još jednu fabriku u Kavadarcima, koja će snabdjevati proizvođača automobila Mercedes.
Prema posljednjem izveštaju Svjetske banke (WB) za regiju jugoistočne Evrope, prosjek direktnih stranih investicija po glavi stanovnika je 285 dolara. Prema tom pokazatelju, direktna strana ulaganja u dolarima po stanovniku iznose u Srbiji 341, Kosovu 284, Albaniji 232, Makedoniji 199 i BiH 77 dolara po glavi stanovnika.
